id
stringlengths
43
45
eng
stringlengths
0
102
sot
stringlengths
0
260
nso
stringlengths
0
157
ssw
stringlengths
0
105
ven
stringlengths
0
229
nbl
stringlengths
0
226
xho
stringlengths
0
102
zul
stringlengths
0
135
tsn
stringlengths
0
186
tso
stringlengths
0
179
eng_pos_or_descriptor
stringlengths
0
1.06k
eng_pos_or_descriptor_info
stringclasses
1 value
sot_pos_or_descriptor
stringlengths
0
1.08k
sot_pos_or_descriptor_info
stringlengths
0
303
nso_pos_or_descriptor
stringlengths
0
200
nso_pos_or_descriptor_info
stringlengths
0
236
ssw_pos_or_descriptor
stringlengths
0
192
ssw_pos_or_descriptor_info
stringlengths
0
118
ven_pos_or_descriptor
stringlengths
0
494
ven_pos_or_descriptor_info
stringlengths
0
279
nbl_pos_or_descriptor
stringlengths
0
354
nbl_pos_or_descriptor_info
stringlengths
0
568
xho_pos_or_descriptor
stringlengths
0
1.26k
xho_pos_or_descriptor_info
stringlengths
0
216
zul_pos_or_descriptor
stringlengths
0
177
zul_pos_or_descriptor_info
stringlengths
0
251
tsn_pos_or_descriptor
stringlengths
0
785
tsn_pos_or_descriptor_info
stringlengths
0
225
tso_pos_or_descriptor
stringlengths
0
1.23k
tso_pos_or_descriptor_info
stringlengths
0
394
unisa_multilingual_linguistic_terminology_100
dimunitive
nyenyefatso
nyenyefatšo
Sinciphiso
thukhufhadzo
isinciphiso
uphimiselo olulahle indawo yalo
isinciphiso
nyenyefatso
ntsongohato
smallness of objects or objects which occur in small quantities
bonyenyane ba dintho kapa dintho tse etsahalang ka dipalo tse nyenyane
ntlwana ke bonyenyane ba ntlo
tlhomesetšo ya moselana wa -nyana goba -ana mo lentšung
Meselana ye mebedi ya go laetša nyenyefatšo ke -nyana le -ana
Ligama leliveta buncane bentfo ngekwelinani nome ngesayizi
Mjingi usebentise sinciphiso kuchaza buncane balelibodlela
ndi u tukufhadza tshithu tsha vho bveledzwa kana u ambwa nga ndila yo tukufhalaho.
tshila tshibudzana tsho xela. Ukwo ndi kuguluzwana kwa malume. Kula kuvhone kwo tsima.
ligama eliveza ubuncani bento. Sibonakala ngesakhi u-ana nofana u-anyana esilungelelwa ngemva kwesiqu. Lelihlobo lamabizo liveza bonyana into ekukhulunywa ngayo yincani kangangani.
Ngesikhathi sebandlululo amaNdebele bekakatelelwa ukufunda isiZulu esikolweni kodwana akhuluma isiNdebele ekhaya.
uphimiselo apho isiphimiseli esiququzelayo sisuka kwindawo yaso yokungenzi nto. Umzekelo ezomlebe-mazinyo [f], apho umlebe ongezantsi ushenxa endaweni yawo, uze ubuye umva ukuze usondele emazinyweni angaphambili angasentla (crystal, 2008: 151)
xa isandi semilebe sibizwa ngenkalakahla kunokuthiwa luphimiselo olulahle indawo yalo
isakhi esenza into ibe ncane
isinciphiso siyasetshenziswa ukukhomba ukuthi into incane kunenye
nyenyefatso ke tiragalo e ka yona lefoko le popego ya lona di fetotsweng go tlhagisa bonnye ba bokao ba lona ba tlhago, go bontsha bonnye ba sengwe, ba boleng, kgotsa go bontsha lerato
mo go 'mosadinyana wa me yo montle o nkapeetse dijo', leina 'mosadinyana' le dirisitswe jaaka nyenyefatso ya go bontsha lerato
vutsongo bya xiendliwa kumbe swiendliwa leswi endlekaka hi mpimo lowutsongo
Ntsongahato wu vumbiwa hi ku lungelela xirhangi xi- (eka vun'we) kumbe swi- (eka vunyingi) na swilandzi -ana kumbe -nyana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_101
direct object
moetsuwa ya tobileng
sedirwathwii
Mentiwa ngco
tshiitwa tsho livhaho
umenziwa onqophileko
umenziwa omkhulu
sedirwa sa tlhamalalo
xiendliwankongomo
the object of a transitive verb which is directly affected by the process or action which is expressed by the verb
moetsuwa wa leetsi la transithifi ya amehileng ka ho otloloha ke tshebetso kapa ketso e utlwahaditsweng ke leetsi
polelonolo e atisa ho hlahisa moetsuwa ya tsepameng (polelong, Thabo o ja nama, moetsuwa ya tsepameng ke nama)
leina, lešala goba thabeina ye e angwago thwii ke tiro ye e hlalošwago ke lediri
Mo lefokong le 'Mofepi o ja bogobe' - bogobe ke sedirwa sa tiro ye e hlalošwago ke lediri ka ge e le bjona bo jewago
Ngumentiwa lokunguye losenteko sicondzane naye ngco emshweni lonabomentiwa lababili noma labengcile.
Bongiwe ngumentiwa ngco kulomusho
ndi tshiitwa tshine mushumo u bulwaho nga liiti wa wela kha tshiitwa tshenetsho. (Louwrens, 1994: 55)
nwana u la vhuswa. Malume vha lima tsimu. Vhasadzi vha reda khuni. / tshiitwa tshi re khagala
Ngumenziwa onenjwako. Lapha kutjho bonyana isenzo sithatha abomenziwa ababili emutjhweni bese kubakhona umenziwa onenjwako.
Sibonakalisa ubuncani bento. Isibonelo, igama ikonyana lisuselwa egameni ikomo, umakghadlana u-m utjhuguluke u-ny kwase kulungelelwa isakhi sesinciphiso u-ana.
elinye lamabizo asetshenziswa emshweni elemukela isenzeko esethulwa yisenzo
umenziwa omkhulu usetshenziswa nomenziwa omncane emshweni
sedirwa sa lediri la lefetedi le le amegang ka tlhamalalo ke tirego kgotsa tiro e e tlhagisiwang ke lediri
mo polelong ya Lerato o gama podi, podi ke sedirwa se se tlhamaletseng gonne tiragalo e diragala mo go yona
xiendliwa xa riendli ro tlulela kumbe riendlixiendliwa lexi khumbiwaka thwi, hi endlelo kumbe swiendlo swa riendli
Xiendliwankongomo xi kongomisa eka mutwisiwakuvava
unisa_multilingual_linguistic_terminology_102
directives
ditshupiso
Imphambosi yekwentisa
ndaela
swileriso
linguistic expressions which are used by the speaker to instruct the addressee to carry out some action
dipolelo tsa puo tse sebedisitsweng ke sebui ho laela ba tshetlehelwang puo ho etsa ho hong
bana ba sekolo ba hloleha ho etsa ditshupiso tse hlakileng
Inkhulumo lesetjentiswa sikhulumi lebonisa kwentela umuntfu
Umuntfu utawentelwa lokulakucelile.
ndi luambo lune lwa shumiswa musi hu tshi khou vhudziwa muthu uri a ite zwine a khou laedzwa kana u sumbedzwa uri a zwi ite.(Louwrens, 1994: 55)
I yani u ka madi. Bvelani kule. Kuvhani zwiambaro. / u ita mushumo nga khombekhombe
xiyimelarito xa xilingwistiki lexi xi tirhisiwaka hi xivulavuri ku lerisa xivulavulelwa ku endla xiendleko xo karhi
Swileriso i ndzingeto wa muvulavuri wo lerisa muyingiseri ku endla swo karhi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_103
discourse
puisano
poledišano
Inkhulumo
fhungo mbumbano
ikulumiswano
isenzi esithatha iinjongosenzi ezimbini
inkulumo
poledi
mbulavurisano
a continuous stretch of (especially spoken) language larger than a sentence – but, within this broad
tsharollo e tswelang pele (haloholo e buuwang) ya puo e kgolo ho polelo - empa, ka hara kgopolo e pharaletseng, tshebediso tse mmalwa tse fapaneng di ka fumaneha
puisano e bohlokwa polokong ya dikamano
kgokagano ka polelo gare ga mmoledi le mmoledišwa
Poledišano e ka fetlekwa gore seemotikologo se e tšweletšwago mo go sona se tsebje
Kuchumana ngekukhuluma inkhulumo lendlula umusho
Yonkhe lenkhulumo ilite kimi
ndi u lapfisiwa (kanzhi zwo ambiwaho) ha luambo lzwo lapfaho u fhira mutaladzi- fhedzi, zwine zwa vha hone kha kuhumbulele kwo tandavhuwaho, zwi a kona u wanala fhethu ho fhambanaho. (Crystal, 2008: 148)
ri pfa u pfi mukandangalwo o tswa maswiri tsimuni ya Vho-Langalanga. Vho-Langalanga vho ri u vhona zwo ralo vha mu hwelela mapholisani. O fhedza a tshi fariwa a gwevhiwa minwedzi miraru yothe. / khaseledzo ya mafhungo
yingcenye yelimi ethulwa ngomlomo nofana ngokutlolwa engaphezu komutjho.
Nebhayibhelini kunomyalo wokobana abantwana kufanele bahloniphe ababelethi babo ukuze amalanga wabo ande ephasini.
izenzi ezalatha iinkqubo okanye izenzo eziphembelela iinjongosenzi ezimbini
isenzi esinjengo- 'pheka' sisenzi esithatha iinjongosenzi ezimbini
ingxenye yolimi eyethulwa ngomlomo noma ngokubhaliwe engaphezu komusho
inkulumo eyethulwa ngomlomo noma ngokubhaliwe iveza okucatshangwa yilabo abayisebenzisayo
polelo e e tsweletseng e ebogolo bo bo fetang polelo – fela mo teng ga kakanyo e e anameng e ditiriso tse di farologaneng tse mmalwanyana di a dirisiwa.
(n'wangulano, nkanelo, jekajekisano, nsw) swo tsariwa kumbe swo vulavuriwa
Nhlahluvo wa mbulavurisano wu endleka eka ririmi ro vulavuriwa na ra ku tsariwa
unisa_multilingual_linguistic_terminology_104
discourse topic
sehlooho sa puisano
hlogopoledišano
Sihloko senkhulumo
thoho ya fhungo
isihloko sekulumo
izandi zomsinga womoya ophumayo
isihloko senkulumo
setlhogo sa poledi
nhlokomhaka ya mbulavurisano
information which forms the central theme of dicussion and which is therefore foregrounded or focused upon
tlhahisoleseding e bopang sehlooho se bohareng sa dipuisano mme e boelang e behwa ka pele moqoqong kapa ho tsepamisitsweng maikutlo ho yona
inthaviu ena e lahlile sehlooho sa puisano
tabataba ya se go bolelwago ka sona
Hlogo ya poledišano ke moreromogolo wa poledišano ye e itšego
Lwati lolusitjela ngengcikitsi yenkhulumo lekucondvwe kuyo.
Sitawukhuluma nasesibekiwe sihloko senkhulumo.
mafhungo a vhumbaho thero khulwane ya khaseledzo ine ya vha yone ya vhuthogwa kana yo livhiwaho (Louwrens, 1994: 200)
masiandaitwa a zwikambi na zwidzidzivhadzi. Zwe muvhuso wa tshitalula wa ita kha vhadzulapo vha Afurika Tshipembe. Vhudi na vhuvhi ha u haeliwa.
mumongo wekulumo ekuqaliswe kiyo
Abatsengi basebenzisa iindlela zokuhlunga ikulumo bonyana itlolwe bunjani.
zonke izandi eziphinyiselwa ngokusebenzisa umsinga womoya okhutshwayo. Uninzi lwezandi zentetho luphinyiselwa ngomoya ophuma emiphungeni (umoya wemiphunga) (Crystal, 2008: 164)
ezona zandi zininzi kwiilwimi zesiNguni zizandi zomsinga womoya ophumayo
umongo wengxoxo okubhekiswe kuyo
ziningi izihloko zenkulumo ezicutshungulwa ngabacwaningi
tshedimosetso e e bopang thitokgang kgotsa morero wa dipuisano tse go tsepamisitseng mo go tsona
go botlhokwa go tlhaloganya setlhogo sa poledi pele motho a tshwaela
mahungu lama ma vumbaka mongo wa nkanelo naswona ya va lama ya rhangaka na ku rhangisiwa emahlweni
Nhlokomhaka ya mbulavurisano yi yimela leswi mbulavurisano wu nga swona
unisa_multilingual_linguistic_terminology_105
disjunctive writing
mongolo o arohaneng
mongwalokgaoganyi
Kubhala ngekwehlukanisa.
ukutlola ngokuhlukanisa izakhi zegama
izandi ezitsoliswayo
ukubhala ngokwehlukanisa
mokwalokgaoganyo
matsalelo yo hambanisa
orthographic elements making up one word category are written as separate orthographic entities
dielemente tsa mongolo tse etsang sehlopha sa lentswe le le leng di ngotswe jwalo ka dienthiti tsa mongolo tse arohaneng
dipuo tsa Sesotho di ngotswe ka mongolo o arohaneng o sa kopanyeng mantswe
mokgwa wa go ngwala ka go kgaoganya dikarolo tša legorontšu le tee
Sesotho se diriša mongwalokgaoganyi
Luhlobo lwekubhala lapho takhi teligama tibhalwa tehlukaniswe.
Maye kuyangehlula kufundza umbhalo wetilwimi letehlukanisako.
kunwalele kwa maipfi ku itaho khethekanyo ya ipfi lithihi ku nwaliwaho sa kunwalele kwa zwipida zwa maipfi kwo khetheaho. (Taljard and Bosch, 2006: 433)
musidzana u khou nwala mbalo. Vha do mu sema vha tshi vhuya. Dzulani zwavhudi mukololo. / khethekanyo ya kunwalele
ukukghedlha / Ukuhlukanisa izakhi zegama
Ikulumo ivame ukukhambisana nesihloko ekukhulunywa ngaso.
amaqabane aphinyiselwa ngokusebenzisa umsinga womoya osuka engquleni (Crystal, 2008: 164)
izandi ezitsoliswayo ezifana no- 'k' zizandi ezitsoliswayo kwaye ziphinyiselwa ngomoya ophuma engquleni
ukubhala okwehlukanisa izakhi zegama
izilimi zesiSuthu zehlukanisa izakhi zamagama uma zibhalwa
dielemente tsa mokwalo tse di bopang karolo ya lefoko le le lengwe a a kwadilweng ka go kgaoganngwa go ya ka mokwalo
puo ya Setswana e dirisa mokwalokgaoganyo gonne mabopi a puo a kwadiwa a atologantswe, sekai, 'mosimane o a tsena
swiphemu swa matsalelo leswi endlaka xiyenge xa rito rin'we swi tsariwa tanihi swivumbeko swo hambana
Tindzimi to tala ti tirhisa matsalelo yo hambanisa
unisa_multilingual_linguistic_terminology_106
disjunctivism
karohantsho
kgaoganyo
Kubhala ngalokuhlukanisako
ukuhlukanisa izakhi zegama
ukubhala ngokwehlukanisa
go kwala ka go kgaoganya
matsalelohambaniso
the constituent parts of one and the same word are written separately, i.e. disjunctively as is done in the Sotho languages
dikarolo tse bopang polelo e le nngwe di ngolwa di arohane, ke hore, ho ngolwa ka karohano jwalo ka ha ho etswa dipuong tsa Sesotho
Sesotho se ngolwa ka mokgwa wa mongolo wa karohantsho
mokgwa wa go ngwala ka go se kopanye
Malemeng a Sesotho go dirišwa mongwalo wa kgaoganyo
Luhlobo lwekubhala lapho takhi teligama linye tibhalwa tehlukaniswe.
Tilwimi tesinguni atibhali tehlukanise.
zwipida zwo vhumbaho ipfi lenelo lithihi zwa nwanlwa zwo khethekana, zwine zwa amba uri zwo khethekanaho sa zwine zwa itwa kha dzinyambo dza Tshisuthu. (Louwrens, 1994:34)
tshinoni tsho fhufha. Murathamapfene wo wela muedzini. Tshikundamalema ndi kule. / zwipida zwa ipfi
esiSuthwini / indlela yokutlola ehlukanisa izakhi zamagama
Amalimi wekoro yabeSuthu atlola ngokuhlukanisa izakhi zamagama.
indlela yokubhala eyehlukanisa izakhi zegama
zikhona izilimi ezibhalwa ngokwehlukanisa amagama kanti ezinye zihlanganisa amagama
dikarolo tse di agang lefoko le le lengwe le le kwadilweng ka go kgaoganngwa ke gore kgaoganyo jaaka e tlhagelela mo dipuong tsa Sesotho
polelwana e, 'ke a ba bitsa', e bontsha go kwala ka go kgaoganya fa re e tshwantsahanya le ya SeZulu e e tshwaraganeng, 'ndiyababiza'
swiphemu swa nkoka swa rito ro karhi swa hambanisiwa eku tsaleni
Matsalelohambanisa ya tirhisiwa hi tindzimi ta Xisuthu
unisa_multilingual_linguistic_terminology_107
displaced articulation
qapodiso e suthiswang
Kuphimisa lokukhweshile
tshipida tsha mubulo tshi tshimbila {F= fela
ukuphimisa okungakanqophi
ukwalekwa kwesivakalisi kwesinye
impimiso engaqondene
kapodiso e e sutileng
ntwarisonkankongomo {ntwarisonkankongomo wu humelela loko ku twarisiwa switatisi swa nomotino}
an articulation in which the active articulator moves away from its neutral position. An example is labio-dental [f], where the lower lip is displaced, being retracted to approach the upper incisors
qapodiso eo seqapodisi se tlohang boemong ba sona bo mahareng, mohlala ke modumo o etswang ke pounama-meno [f], moo pounama e ka tlase e tlohileng boemong, e hutswe ho atamela meno a kapele a katlase
polelo, fa o fa fi, re e qapodisa re suthisitse puonama e ka tlase
Kuphimisa lapho imphimisi ikhweshile endzaweni yayo yekuphimisa.
Letinye timphimisi tiyakhwesha nakuphinyiswa imisindvo letsite.
ndi mubulo une muambi a bva kha vhuimo hune a vha kha ho. Tsumbo ndi nduma-mulomo [f] hune meme ya mulomo wa fhasi u tshi nga u khou dzhena vhukati ha mano, mano a ntha o bvela nnda (crystal, 2008: 151) / > Nwana o fela madini. V= vala > Vhashumi vho bvala madi. Pf = pfela > Musidzana vho mu pfela nga mare. / nyambo I songo dzulaho nga ngona}
Kulokha amatjhada aphinyiswa zizitho ezingakanqophani njengedebe elingaphasi namazinyo angehla.
Amalimi wekoro yabeSuthu atlola ngokuhlukanisa izakhi zamagama. Isibonelo,Re a leboga.
siyalekwa / <inkqubo okanye ukwakha apho kuqukwa khona isivakalisi esithile kwesinye, oko kukuthi, kungamelo ngokwesintaksi. Kwahlukile ekudibaniseni ekunxulumaniseni. Igatya lesibaluli elifumaneka kwibinzana lezibizo lingumzekelo wokwalekwa kwesivakalisi kwesinye. Crystal, 2008: 167)>
ukwalekwa kwesivakalisi kwesinye kunakho ukwenzeka malunga negatya lobalulo ngenxa yoxhomekeko
imisindo ephinyiswa yizitho zokuphimisa ezingaqondene njengodebe olungezansi namazinyo angenhla
eminye imisindo idalwa yimpimiso engaqondene
kapodiso mo e mo go yone dirwe tsa puo di tswang mo maemong a tlwaelo sa tshwanelang sekao ke tumapou-ngathi [f], moo pounama ya kwa tlase e sutileng mo maemong a yona mme e tsamaela kwa ditumapuo-nathi tse di kwa godimo
fa re dumisa 'f,'jaaka mo go 'nnake o bile a falola', re dirisa tumiso ya kemisetso kapodiso e e sutileng
la / matwariselo lama hawona swirho swa mbulavulo leswi fambafambaka swi sukaka eka xiyimo xa vukalatlhelo
ntwarisonka(la)nkongomo wu humelela loko ku twarisiwa switatisi swa nomotino
unisa_multilingual_linguistic_terminology_108
dorsal sound
modumo o etswang bopeleng/bomoraong
Sicinisamfutfo lesingulwangenilukhuni.
mubulo murahu ha lulimi ho kwama {vela= k
mpfumawulondzin'wana
a sound made with the back, or dorsum, of the tongue in contact with the roof of the mouth, as in velar (sc. dorso-velar) or palatal (sc. dorso-palatal) sounds
modumo o entsweng ka bokamorao, kapa bopele, ba leleme ho amaneng le marulelo a lehano/molomo, jwalo ka mahalapeng (lekgikgiri - mahalapa) kapa mahalapa (lekgikgiri - mahalapa )medumo
senoko ng ke modumo o etswang bomoraong ba leleme
Imisindvo leyakheka nalingemuva lwelulwimi lutsintsa lwanga lolulukhuni.
Sicinisamfutfo lesingulwangenilukhuni asiphinyiswa kufana nabondzebembili.
ndi mubvumo une wa itwa nga murahu, kana magumoni a lulimi ho kwamana na thanga/ntha ha mulomo, u nga kha vela (sc. dorso-velar) kana mubvumo wa palatala(sc. dorso-palatal) (Crystal, 2008: 156) / > masindi o ka madi. G= ganama > Mutukana o ganama ntha ha mmbete. X= xela > mbudzi dzawe dzo xela. Mibvumo ya palatala=Ny > malume vho lima nyala nnzhi. Dy > mbudzi dzawe dzo lumiwa nga dyambila. / mibvumo I bulwaho lulimi lwo kwama thanga ya mulomo}
mpfumawulo lowu vumbiwaka hi le ndzhaku ka ririmi loko ri khumbana na lakalaka kumbe malaka
Mpfumawulondzin'wana wu katsa switatisi swa malaka, alivhiyolamalaka na swin'wana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_109
double transitive verb
leetsi le fetohang habedi
Bomenti lababili
maiti mapfukeli a zwiitwa zwvhili
lefetedifetedi
riendlitlulelakambirhi
verbs which denote processes or actions which affect two objects
maetsi a hlalosang ditshebetso kapa diketso tse amang baetsuwa ba babedi
mme o fa ntate dijo (leetsi, o fa, le fetoha habedi hobane le ama moetsuwa e leng ntate le boele le ame moetsuwa wa bobedi e leng dijo)
Kushiwo sento lesilandzelwa bomenti lababili emshweni
Lomusho unabomentiwa labablili / Tento letiyame kabili kumentiwa
maiti ane a sumbedza maitele kana nyito dzine dza kwama zwiitwa zwivhili.
mutukana o limisa vhana tsimu. Vhasidzana vho redela makhulu khuni. Tshinoni tsho fhatela zwifhondo tshitaha.
madiri a a tlhalosang ditiragalo kgotsa ditirego tse di amang didirwa di le pedi
mo go, 'Keneilwe o apeetse bana dinawa', 'apeetse' ke lefetedifetedi, gonne tiro ya go apaya, e diragalela 'dinawa' le 'bana'
maendli lama ma kombisaka endlelo kumbe xiendleko lexi khumbaka swiendliwa swimbirhi
Riendlitlulelakambirhi i muxaka wa riendli ro tlulela leri katsaka swiendliwa swimbirhi, ku nga xiendliwankongomo na xiendliwanka(la)nkongomo
unisa_multilingual_linguistic_terminology_110
dynamic copulative
lebakamano
Sibanjalo lesishukumako
mbofho ya tshanduko
isibanjalo esiveza itjhuguluko
ugxininiso
isibanjalo esisebenzisa isakhi u-ba
kopulatifi ya lefetogi
riyimelariendli ro hundzukahundzuka
it expresses a relationship which involves some change and is translated with 'become'
le bontsha kamano e kenyeletsang phetoho e nngwe mme e fetoletswe ho'ho ba'
ho polelo, ke ba morui, lereo, 'ke' le sebediswa e le lebakamano ho bontsha seo motho a leng sona
Sibanjalo lesiveta lushinjto, siveta lekutawuba ngiko
Sibanjalo salomusho ngulesishukumisako imphela.
I bula vhushaka vhune ha katela dzinwe tshanduko dzine dza shandukiswa nga 'u vha' (Louwrens, 1994: 41)
igama elisibanjalo eliveza itjhuguluko ngokusebenzisa isakhi u-ba
amagama afana nalawa: -khetha, -thula, -bopha, njll. amalungamabili
iziganeko apho amandla okanye ugxininiso lufakelwa egameni ukuze liqaqanjiswe (Louwrens, 1994: 61)
ugxininiso lwenziwa zizithethi nangokuthetha ngezandla
igama eliyisibanjalo elisebenzisa isakhi u-ba sikhomba inguquko ethile
isibanjalo esisebenzisa u-ba sisetshenziselwa ukukhomba inguquko
e tlhagisa kamano e e tsenyeletsang phetogo nngwe mme e fetoga gangwe le gape
mo polelong e mosetsanyana o nna moleele 'o nna', ke kopulatifi ya lefetogi
ri humesela vuxaka lebyi khumbaka ku cinca ko karhi
riyimelariendli ro hundzukahundzuka ri kota ku teka swivumbeko swo hambanahambana eswivulweni
unisa_multilingual_linguistic_terminology_111
egressive sounds
medumo e hatellwang
Umsindvo longumfutfwa.
mibvumo ya muya u bvelaho nnda {ph= phapha
ditumakhuetso
mipfumawulo yo humela ehandle
all sounds produced using an outwards-moving airstream mechanism. The vast majority of speech sounds are made with egressive
medumo yohle e hlahisitsweng ho sebediswa motjha wa tshebetso wa molatswana wa moya wa ho ntshetswa kantle, bongata bo boholohadi ba medumo ya puo e entswe ka ho hemela moya kantle ho tswa matshwafong (moya o/wa phalmoniki)
bana ba bapala bolo (polelong ena modumo [b] ke modumo o bitswang ka ho hatella dipounama ka bobedi hore di bopehe)
Umsindvo lokhishwa ngekupintjwa nekubanjwa kwemoya bese uphuma kancane uhhudla titfo tekukhuluma.
Bomfutwa baphimiseka lula kuna bomavevetela
ndi mibvumo yothe ine musi u tshi I I bula muya wa vha u tshi khou bvela nnda. Vhunzhi ha mibvumo I bulwa musi muya u tshi khou bvela nnda u tshi bva mafhafhuni. (muya wa mafhafhuni ) (Crystal, 2008: 164) / > mukalaha vho phapha muri. Kh= khakha > o khakha nge a rwa nwana. Sh= shavha > nwana o shavha nowa. / mbudzuli}
ditumakhuetso ke medumo e mo tumisong ya tsona, moela wa mowa o tlhodiwang ka go kgoromeletsa mowa kwa ntle ka molomo mme bontsi ba medumo ya puo e diriwa ka mowa wa khuetso go tswa mo makgwafong
medumo 'ph', 'th' le 'kh jaaka e e dirisiwang mo go 'phala', 'thipa' le 'khukhwane', ke ditumakhuetso
mipfumawulo hinkwayo leyi vumbiwaka hi ku tirhisa nkhuluko wa moya wo humela ehandle
mipfumawulo yo tala yo vulavula yi vumbiwa hi mipfumawulo yo humela ehandle
unisa_multilingual_linguistic_terminology_112
ejective sounds
medumo e ntshwang
Umsindvo longuputju.
thunya {p= pakata
ditumammogo tsa ditumathanya
mipfumawulontsetelo
consonants are produced using an egressive airflow originating at the larynx
didummoho di hlahiswa ke ho sebedisa phallo ya moya e qalang/tswang kodung
lentswe qhoma le boptjwa ka medumo e ntshwang
Bongwaca labaphinyiswa ngekusebentisa umoya lophuma ngekufutseka kwemoya kugilo.
Sengiphiwe ukutfola kulula kuphimisa umsindvo longu putju.
Themba dzi bulwaho nga u shumisa muya u bvaho nga gulokuloni (Crystal, 2008: 164) / > mavhele a mme anga o pakata vhukuma. K= kana > Makhadzi vho kana mavhele manzhi nanwaha. T= tata > Mashudu u a tata u tamba nga madi a u rothola. / mibvumo ine muya wa bva nga gulokulo}
ditumammogo di dumisiwa ka go dirisa tsamaiso ya kelamowa e e simololang fa kodung
medumo ts, tš le tl, jaaka mo go 'ntšwa e tsene fa tlase ga tafole' ke ditumammogo tsa ditumathunya
switatisi swi vumbiwa hi ku tirhisa nkhuluko wa moya wo humela ehandle wu suka eka kholokholo
mipfumawulontsetelo yi huma eka switatisi swo tanihi [tsh], [ch] na swin'wana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_113
embedding
kenyelletso
Musho logcitjiwe
mumilano wa mafhungo
tsenyeletso
ntlhomelo
the process or construction where one sentence is included (embedded) in another, i.e. in syntactic subordination. Embedding is distinct from conjoining (coordinating). A relative clause within a noun phrase is an example of embedding
tshebetso kapa mohopolo moo polelo e nngwe e kengwang (kenyelletswang) ho e nngwe, ke hore, polelo e tlasa e nngwe. ho kenyeletswa ho fapane le ho hokelwa (ho kopanngwa). tlose ya kamano ka hara polelwana ke mohlala wa ho kenyelleditswa
bophelo - mpho e le nngwe ya Modimo - bo batla ho sebeletswa (polelo ena e ka ngolwa e le, bophelo bo batla ho sebeletswa, hobane, mpho e le nngwe ya Modimo, ke kenyelletso)
Indlela yekwakha umusho lapho umusho ufakwa kulomunye.
Akubengulowo nalowo akhe umusho awufake kulomunye.
ndi maitele kana kufhatele kune mutaladzi muthihi wa vha wo katelwa (mumilo) hunwe, ndi u tanganya mafhungo-davhi mavhili a vhumba fhungo lithihi. Mumilano wo fhambana na thumano (u tanganya). fhungo-davhi la vhushaka kha mafurase a madzina ndi tsumbo ya mumilano (Crystal, 2008: 167)
malume vho lima tsimu nanwaha, ye ya vha yo lala mahola. Musidzana, we a wa a vhaisala o fhedza o iswa sibadela. Zwilidzo, zwe zwa vha zwi tshi khou lilela ntha, zwo ita uri thoho yanga i reme. / u tshimbilelana ha fhungo
tiragalo kgotsa popego e mo go yona polelo e le nngwe e tsentswe mo go e nngwe ke gore e ikaegile mo go enngwe ka kamano, polelwana ya leamanyi e e leng mo teng ga polelwana ya leina ke sekao sa tsenyeletso.
mo go, 'malome o tlile re setse re robetse', polelwana, 're setse re robetse', e bontsha tsenyeletso gonne e tsenyeleditswe mo polelwaneng, 'malome o tlile'.
endlelo kumbe mavumbelo ro/mo va xivulwa xi nga nghenisiwa (tlhomeriwa) endzeni ka xin'wana, hi leswaku vuvulwahavahato bya vulongoloxamarito
xivulwana xa engetelo lexi nga na xivulwana xa riviti i xikombiso xa ntlhomelo
unisa_multilingual_linguistic_terminology_114
emotive value
boleng ba maikutlo
khuduego
Luvelomagama
luambo lukungi
izwelomagama
uzwelomagama
boleng ba maikutlo
nkoka wa nkombaritwelo
the emotive meaning of an expression refers to its emotional effect on the listener, as in the ‘emotive content’ of propaganda speeches, advertising language; it relates to the inner feelings of the language user
moelelo wa maikutlo wa polelo/tjhebeho e lebisitse ho sephetho sa maikutlo a sona ho momamedi, jwalo ka ha ho 'dikahare tsa maikutlo' tsa dipuo tsa propakanta/puo e sa kgolweheng, puo ya ho bapatsa; e amahana le maikutlo a kahare a mosebedisi wa puo
molaodi wa masole ha a bua le masole pele ba hlasela, o re ho bona ba se ba ntse ba hlotse
lehlakore la tlhalošo ya lentšu goba karolo ye nngwe ya polelo yeo e tšweletšago maikutlo a mmoledi
Malahlelwa le maekiši bjalo ka Aowi! le Ruthu! a re sedimoša mabapi le khuduego maikutlong a mmoledi
Kushiwo lapho emagama lashiwoko avusa imiva letsite kulolalele
Titsandzani tikhuluma emagama laneluvelo magama lwelutsandvo
thalutshedzo I bveledzwaho nga madipfele zwi amba vhudipfi ha muthetshelesi, sa musi hu tshi shumiswa madipfele kha luambo lwa u fhuredzela, luambo lwa khungedzelo. (Crystal, 2008: 167); zwi tutshelana na vhudipfi ha nga ngomu ha mushumisi wa luambo.
zwidina zwa fhano vha zwi renga nga mitengo ya u tou kokovha. Kha vhade vha wane zwiambaro nga mutengo wa fhasi-fhasi, vhavhili vha u thoma vha do wana zwiambaro nga mahala. A vha de vha renge mapfura ane vha tshi a dola lukanda lwa nga lwa nwana. / luambo lwa u kungedzela
indlela yokuveza imizwa yezwelo ngelimi
Angisanamusa ngobugebengu obudlange kangaka.Lapha kweqiwe ihloko yomutjho u-Mina
inkulumo eveza imizwa yomuntu
uzwelomagama lunikeza isithombe ngalowo okhulumayo
bokao ba maikutlo a polelo bo kaya tlhotlheletso ya maikutlo mo go moreetsi go ya ka diteng tsa maikutlo a dipuo tsa tlhotlhetso jaaka puo ya papatso (Crystal, 2008: 167); e amana boteng ba maikutlo modirisapuo (Louwrens, 1994: 61)
sebui sa kwa pitsong se ne se dirisa boleng ba maikutlo go gokela bareetsi
wu kongomisa eka ntwiwo wa le ndzeni wa mutirhisi wa ririmi
nkoka wa nkombaritwelo i ku humesela ntwiwo wa mbilu ehandle
unisa_multilingual_linguistic_terminology_115
emphasis
toboketso
kgatelelo
Sigcizelelo
nyombedzelo
ukugandelela
ixesha lesenzo
ukugcizelela
ntshikelelo
instances where force or stress is laid on a word to highlight it
diketsahalo moo matla le kgatello di bewang hodima lentswe ho le tshwaya
re atisa ho bonahatsa toboketso ka ho sebedisa makalo, jwalo ka, itjhu!
tiragalo ya go gatelela karolo ye e itšego ya lefoko e le go laetša bohlokwa bja yona poledišanong ye e itšego
Lešalašala le ka dirišwa le leina ka mokgwa wa go tšweletša kgatelelo
Kushiwo lapho ligama ligcizelelwa kute likhanyse lekugcizelelako
Inkhulumo yathishela inetigcizelelo
zwiitei zwine khombetshedzo kana khwathisedzo ya vheiwa kha ipfi u li bvisela khagala. (Louwrens, 1994: 61)
muthu ene u a konda. Vhathu vhone vho dala. Maapula one a a difha. / khwathisedzo
ukuveza ikulumo ngendlela egandelelako
Nofana bangangihloya angekhe bangenze litho. Kilomutjho amagama athi, Nofana bangangihloya, aveza ummoya wokudineka okunqophene nalabo ekukhulunywa ngabo.
ixesha apho senzeka khona isenzeko esixelwayo (Savić, 2017: 46)
ixesha lesenzo liboniswa ngezifakelelo esiXhoseni
ukuhlela inkulumo ngokuthi kubekwe lokho okugqanyiswayo ekuqaleni komusho
ukugcizelela kubalulekile ukuthi kwenziwe emshweni
xiyimo lexi ku tirhisiwaka matimba kumbe ntikiso wa nkarhi ehenhla ka rito ku endlela leswaku ri vonaka
ntshikelelo wu tisa ntiyisiso eka swo karhi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_116
ending
dumanotshi ya mokwallo
phetho
Nkhamisa logcinile
mitshila
ukamisa wokugcina
isolulo
unkamisa ogcinile
bokhutlho
xiheteleri
the final vowel in verbs and derverbatives
dumanotshi ya ho qetela ho leetsi le maetsimatswa
ho lereo ja, a ke dumanotshi ya mokwallo
karolo ya mafelelofelelo ya lentšu bjalo ka tumanoši ya mafelelo lediring
Phetho ya lediri la Sesotho sa Leboa le le lego ka modirišopego, tumelo le lebjale ke -a
Ngunkhamisa logcinile esentweni noma egameni
Tento teSiswati tinaye nkamisa logcinile.
ndi pfalandothe dza u fhedzisela kha maiti na maipfi o vhumbwaho a tshi bva kha maiiti. (Louwrens, 1994: 62)
tsimu yo limiwa yothe. Uyu nwana u a rwea. Rine ri a funana. / magumo
ukamisa wokugcina emagameni wesiNdebele
Iinkomo zikamalume zona zilahleke ngemangweni. Isabizwana u-sona ugandelela iinkomo zikamalume emutjhweni lo.
isakhi segama esifakelwa emva kwengcambu yesenzi ukuze kuguqu-guqulwe intsingiselo yalo; ukuhlelwa kweentlobo zenguquko yentsingiselo, ngokubhekiselela ekwenzeni banzi kwentsingiselo yegama elisetyenziswayo (Crystal, 2008: 181)
sisimava esifakelwa emva kwamagama ukuze kuguqu-guqulwe intsingiselo yawo
unkamisa wokugcina wesenzo emagameni esiZulu
unkamisa ogcinile ubhalwa njalo esenzweni
tumanosi mo lediring le mo madirimatsweng
xitwari xo hetelela eka maendli na mapfeleri
xiheteleri xi kumeka emakumu ka nsinya wa rito
unisa_multilingual_linguistic_terminology_117
enumeratives
mabadi
constructions which are formed with a limited number of roots?
dibopeho tse bopeletsweng le palo e lekanyeditsweng ya dikutu
polelwaneng, monna wa bobedi, wa bobedi ke lebadi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_118
epistemic modality
kgonahalo ya tsebo
a theoretical framework for the analysis of modal verbs and related structures in language
tlhophiso ya kgopolotaba bakeng sa manollo ya maetsi- mathusi le dibopeho tse amanang puong
ke dumela hore Covid -19 e tla fumanelwa pheko haufinyana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_119
event time
nako ya ketsahalo
Sikhatsi sesigameko/Sikhatsi sehlakalo.
tshifhinga tshiitei
nkarhi wa xiendleko
the time at which the reported eventuality takes place
nako eo ketsahalo e tlalehuweng e etsahetseng ka yona
ho bohlokwa ho hlakisa nako ya ketsahalo ha o tletleba
Sikhatsi leso senteko senteke ngaso
Khetsiwe usibeke kahle sikhatsi sesento kulenkhulumo
tshifhinga tshine zwithu zwo vhigwaho zwa fhedzisela zwo bvelela ngatsho (Savić, 2017: 46)
makhadzi vho da mulovha. Mvula yo na nga masiari. Tshikolo tshi dzhena nga awara ya vhumalo. / tshikhathi tshine mushumo wa bvelela nga tsho
nkama lowu xiendleko lexi vikiweke kuva xi humelerile hawona
nkarhi wa xiendleko wu na nkoka swinene eku twisiseni ka mhaka
unisa_multilingual_linguistic_terminology_120
expressive meaning
kutlwahatso ya moelelo
Inshokutsi yalokukhulunywako
thaluso I si ya misi
umqondo oveza imizwa
bokao ba go itlhagisa
nhlamuselo ya nkombisaritwelo
the expressive meaning of an expression refers both to its emotional content and to any identity it might have in terms of the personality or individual creativity of the user (as in much poetic language). It is usually contrasted with descriptive and ‘social’ meaning. Other terms which overlap with ‘expressive’ include affective, connotative and emotive
kutlwahatso ya moelelo ka maikutlo e bolela kgotsofalo ya maikutlo a teng le ho boitsebiso bo bong le bo bong boo e ka bang le bona ho ya ka semelo le boiqapelo ka bomong
ha a bua ka ho hlaka o kgona ho netefatsa kutlwahatso ya moelelo
Inshokutsi yenkhulumo leveta luvelo magama lolucuketfwe nguleyo nkhulumo
Inkhulumo yakho ayiyivete kahle inshokutsi. / Inchazelo leveta imiva
thalutshedzo ine ya bvisela khagala kha hothe vhupfiwa na thaluso inwe na inwe ine ya nga vha nayo malugana na vhuvha kana vhutsila ha muthu ane a khou I shumisa (sa kha luambo lwa kha vhurendi vhunzhi). Kanzhi zwi fhambana na zwine thalutshedzo na zwine 'tshitshavha' tsha vha zwone. manwe maipfi ane a fhirana nga 'tsumedziso' a katela vhudipfi, zwine zwa amba na madipfele. (Crystal, 2008: 180)
Mashudu kha lufu lwa mme awe o vha a tshi khou renda o tungufhala. Maedza u khou fhufha nga dakalo nge a phasa mulingo wa gireidi 12. Nwana o ri u wa a tavha mukosi muhulu nga u pfa vhutungu. / vhudipfi/vhupfa
Yikulumo esebenzisa amagama akhombisa bona okhulumako akakathabi ngalokho okwenzekileeo.
Ekulumeni ethi, Ilanga licimile, kusuke kuhlonitjwa umuntu ohlonitjhwako emphakathini lokha nakahlongakeleko.
bokao ba go itlhagisa ba polelwana e e kayang diteng tsa maikutlo le go ikitse go ya ka boitlhamedi ba bowena kgotsa ba bonosi ba modirisi wa puo jaaka mo puong ya ya poko. Ka gale e fapantshiwa le bokao ba tlhaloso kgotsa ba loago. Mareo a mangwe a a tsamaelanang le go itlhagisa a akaretsa kamego, kgatelelo le maikutlo
leboko le ke le buisitseng, le na le boleng bo bo thadisegang ba maikutlo
rito rin'wana na rin'wana kumbe xivulwahava lexi humeselaka matitwelo yo karhi ehandle
nhlamuselo yo kombisaritwelo yi tlhandlakanya na matheme yo tanihi rihlamuseri na man'wana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_121
expressive utterance
ho bua ka maikutlo
Inkhulumomivo
vhudipfi ha muambi
ikulumo ekhombisa ubujamo balowo okhulumako
intsingiselo yesafobe/intetho yesafobe
inkulumo eveza isimo sokhulumayo
polelo ya go itlhagisa
xivuriwa xa nkombisaritwelo
a type of utterance where the speaker expresses his or her feelings
mofuta wa ho bua moo sebui se hlahisang maikutlo a sona
ha a halefile o kgona ho bua ka maikutlo ho feta ha a thabile
Inkhulumo lapho sikhulumi siveta imivo yaso
Inkhulumo yakhe ineluvelomagama lolubi / Inkhulumo leveta imiva
ndi lushaka lwa u amba lune muambi a vha a khou bvukulula kana u sumbedza vhudipfi hawe (Crystal, 2008: 180)
lufu lwa vhalwela mbofholowo lwo ri sia ro akhamala. Ndo ri u wana mushumo nda zwi pfa zwa uri vhusiwana mutani wa hashu ho fhela tshothe. Ndo bilufhala vhude, ngauri lufu ulwu lwa mme anga lwo bvelela nga murahu ha minwaha mivhili musi malume anga vho ri sia. / vhupfa ha muambi
Yikulumo esuselwa kilokho okwenziwe nofana okungakenziwa ngiloyo okhulumako.
Bengingakakulindeli kuwe lokhu okwenzako, ungidanisile. Lekulumo iveza imizwa yalowo okhulumako
igama okanye ibinzana lamagama elisetyenziselwa ukufumana isiphumo sohlobo olulodwa nelingenantsingiselo yalo yesiqhelo okanye yentsusa (Richards and Schmidt, 2010: 219); .
intsingiselo yesafobe/intetho yesafobe isetyenziswa kakhulu kwimibongo
inkulumo esukela kokwenziwe noma kokungenziwanga yilowo okhulumayo
inkulumo eveza isimo sokhulumayo iyasicacisela ngemizwa yokhulumayo
mofuta wa polelo mop sebui se tlhagisang maikutlo a sona
Reba o ne a thadisa maikutlo a gagwe mo go Tshego a re, 'ke a go bolelela, ga nkitla ke go thusa gape'
muxaka wa xivuriwa lexi haxona xivulavuri xi humeselaka ntwiwo wa xona erivaleni
xivumbiwa xa nkombaritwelo xi nga va xo tisa ntsako kumbe ku vaviseka
unisa_multilingual_linguistic_terminology_122
extension
katoloso
katološo
Selulo
mutshila
isinabiso/iinlungelelo {Isinabisi sesenzo sitjhugulula umqondo wesenzo. Isib. -thoba
izakhi zegama ezizimeleyo
iselulo
katoloso
xitsanyusi
a morpheme which is added after the root of the verb to modify its meaning; the classification of types of semantic change, referring to a widening of meaning in a lexical item
noko e ekeditsweng kamora motso wa ketso ho ntlafatsa moelelo wa yona; tlhophiso ya mefuta ya phetoho ya semantiki, e lebisitse ho bophara ba moelelo ntlheng ya mantswe
leetsi ahelwa ke katoloso ya leetsi aha
koketšo ya kutudiri ye e tsenago gare ga modu le moselanaphetho
Mabopi a bjalo ka -el- le -an- a bitšwa dikatološo
Sakhi lesifakwa emuva kwemsuka wesento kugucula inshokutsi.
Linyenti letimphambosi linetelulo
ndi tshipida tsha ipfi tshine tsha tumiwa murahu ha mudzi wa liiti u shandikisa zwine ipfi la amba, ndi lushaka lwa khethekanyo ya tshanduko ya semantiki, ine ya amba thalutshedzo yo tandavhuwaho ya maipfi.
nwana o vhalela mme vhurifhi. Nwana o rungisa mme awe rokho. Tsimu iyi i a lemea. / ndapfiso
ingcenye yesenzo ethula umqondo ohlukileko esenzweni esisisekelo. / ukuthobela / > thobela = isenzo -thobela sesiveza umqondo wokwenzela omunye.}
izakhi zegama ezinokwenzeka njengamagama ahamba odwa. Igama elinesakhi esihamba sodwa (esizimeleyo) libizwa ngokuba ligama elinesakhi esinye; (Crystal, 2008:313)
ulwimi lwesiNgesi luphawuleka ngezakhi zegama ezizimeleyo
isakhi esijotshelelwa ngemuva kwesenzo ukuguqula incazelo yesenzo
iselula sesenzo siguqula umqondo wesenzo
popi e e tsenngwang morago ga kutu ya lediri go fetola bokao
re dirisa katoloso go tokafatsa bokao ba lediri, jaaka mo go 'lela' go 'lelang', 'lesea le le lelalang'
xinembeletwana lexi engeteleriwaka endzhaku ka nsinya wa riendli leswaku xi bumabumela nhlamuselo
xitsanyusi xi angarhela ntlawahato wa tinxaka ta ku cinca ka ntivonhlamuselarito
unisa_multilingual_linguistic_terminology_123
extensive morpheme
mofimi o atolositsweng
lebopikatološo
Sakhi lesiselulo
nyengedzo ya tshivhumbi
isakhi sokunabisa
isakhi sokwelula
popi ya katoloso
xiakintsanyuso
lentswe, kgolohadi ke mofimi o atolositsweng
lebopi leo le tsenago gare ga kutudiri le moselanaphetho
Lebopi la lediregi (-eg-) re re ke la katološo ka gore ge le hlomelwa kutudiring ye bjalo ka -dula le tsena gare ga modu le moselana wa phetho gomme la katološa kutudiri yeo gore e be -dulega
Sakhi lesifakwa emuva kwelibito kukhoma bulili
Telulo tiyasita nawakha emagama latikhuliso.
ndi nyengedzedzo na livhumbi la tshifhinga tsho fhelaho -w-/-iw-; mitshila I tumetshedzwaho kha maipfi I shandukisa zwine ipfi la amba zwone kana kilasi ya ipfi la vhubvo ha tshipida tsha ipfi/ipfi (kana zwothe).
ro rengiselwa kholomo nga makhulu. Mbudzi dze dza vha dzo farwa musanda dzo la mavhele dzo rengululwa nga tshelede nnzhi. O laisilulelwa thundu nga vhathannga vha hawe. / ndadziso ya tshipida tsha ipfi
isakhi esisetjenziselwa ukunabisa umqondo wesenzo
Iinlungelelo zeempambosi ziziinabiso zezenzo. Isib UJeso wasifela esiphambanwenweni. Egameni wasifela u-el- osisakhi sepambosi yokwenzela usinabiso sesenzo.
isakhi esisetshenziselwa ukwelula umqondo wesenzo
isakhi sokwelula sifakwa ngemuva esenzweni
popi e e tsenngwang morago ga kutu ya lediri go fetola bokao
fa re gokelela setlhongwa 'ng' mo lediring, lwala, jaaka mo go 'ngwana o a lwala, o robetse', re oketsa bokao ba polelo mme popego e fetoga go nna, 'ngwana yo o lwalang, o robetse.'
xinembeletwana xo kala swipimelo, lexi pfumelaka ku nembeletiwa hinkwako
xiakintsanyuso i xinembeletwana xo angarhela
unisa_multilingual_linguistic_terminology_124
feminine suffix
sehlongwanthao sa botshehadi
moselana wa bongtshadi
Sijobelelo sebulili lobusikati
mitshila ya zwisadzi
isilungelelo sobulili besifazi
isijobelelo sesifazane
setlhongwa sa botshegadi
xilandzi xa vusati
ke sehlongwanthao se fetolang kapa ho bonahatsa mantswe hore a hlahise botshehadi
tau e tshehadi e bonahatswa ka sehlongwanthao sa botshehadi e eleng "hadi" ho bopa tauhadi
moselana wa go laetša gore motho goba selo ke se setshadi
Mo leineng le mohlologadi, -gadi ke moselana wa bongtshadi
Sakhi lesijotjelelwako kute sikhombe bulili lobusikati
Sitawusebentisa takhi letelulako kwakha bulili lobusikati / Takhi tebufazane
ndi mitshila ine musi yo tumiwa kha dzina ya sumbedza mbeu ya tshisadzi.
ndoukadzi yo wela tivhani. Makhadzi vho lima tsimu khulu. Mufumakadzi avha vha tou vha muhaga.
Sisakhi esikhomba ubululi besifazi esifakwa ngemuva kwegama.
Iimpambosi zesenzo zoke zineenabiso. Isib. (i) Ipambosi yokwenzela, u-el- usinabisi (ii) Ipambosi yokwenzisisa, u -isis- usinabisi
isakhi esikhomba ubulili besifazane esifakwa ngemuva kwegama
isijobelelo sesifazane sifakwa emabizweni
popi e e supang bong ba sesadi mo lefokong
mo go 'kgosigadi o thusa bomme ba morafe', setlhongwa sa bongtshadi, 'gadi', se gokeletswe mo leineng, 'kgosi' go bontsha bongtshadi
xiyimo xo va rito ri lungeleriwa xilandzi xo kombisa rimbewu
xilandzi xa vusati xo tanihi -kazi eka Hosikazi ritofularha ra Hosi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_125
free morpheme
mofimi o lokolohileng
isakhi esisodwa esakha igama
isakhi esizimele
morphemes which can occur as separate words. A word consisting of a single (free) morpheme is a monomorphemic word
mofimi o ka ikemelang jwalo ka lentswe. lentswe le nang le mofimi o le mong (o lokolohileng) ke lentswe le mofimi o le mong
thato ke mofimi o ikemetseng ho tswa ho lentswe thathohatsi
igama elinesakhi esisodwa
Iimfenqo zithula ikulumo ebhacileko, nanzi ezivame ukusetjenziswa babantu: ukwenzasamuntu, irhwala, isifaniso, nesingathekiso.
imofimu esebenza yodwa njengegama eliphelele elinomqondo
isakhi esizimele asijwayelekile ezilimini eziningi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_126
given information
tlhahisoleseding e fanweng
tshedimošo ye e filwego
Lwati loluniketiwe.
mafhungo o newaho
ilwazi elaziwako
izakhi ngokwegrama
ulwazi oludala enkulumeni
tshedimosetso e neetsweng
mahungu lama nyikiweke
information already supplied by the previous linguistic context whereas ‘new’ information, as its name suggests, has not
tlhahisoleseding e seng e fanwe ke boemo ba puo bo fetileng ho fapana le tlhahisoleseding 'e ntjha' e sokang e hlahiswa pele
ha ke hloke ho e phetha ka ha e le tlhahisoleseding e fanweng
tshedimošo ye mmoledi le mmoledišwa ka babedi ba nago le yona ka nako ya poledišano
Ge mmoledi a bolela ka sešupša se se boletšwego pele mo poledišanong a ka no šomiša lešala ka ge sešupša seo e le tshedimošo ye e filwego
Luhlobo lwelwati loluvele luniketiwe esimeni lesindlulile.
Inkhulumo yakhe iveta lwati loseluniketiwe.
mafhungo ane o no bviselwa khagala nga zwe zwa ambiwa murahu he mafhungo 'maswa', sa zwe dzina la hone la dzinginywa, le la vha li sa athu u bviselwa khagala (Crystal, 2008: 211)
Tshimangadzo ndi a mudivhesa., zwavhudi-vhudi o vha thama yanga lwa minwaha mina. / mafhungo o fhiwaho
Ilwazi elaziwako ekhe lathulwa ngaphambilini.
IsiNdebele esikhulunywa eLimpopo sililimi lesigodi.
izakhi zamagama ezisetyenziselwa ukuchaza ubudlelwane ngokwegrama phakathi kwegama nemeko yalo ekubhekiselelwe kuyo, ezifana nezesininzi okanye ezexesha elidlulileyo (Crystal 2008: 313)
izakhi ngokwegrama zezisetyenziswa ngokuchanekileyo ukwakha intsingiselo ephuhlileyo yamagama
ulwazi olwethulwe ngaphambili enkulumeni
ulwazi oludala enkulumeni lwethulwa isikhulumi
tshedimosetso ya bokaelo e e setseng e neetswe ke barutapuo ba pele mme tshedimosetso e ntšhwa ga e ise e ke e nelwe
gore dikolo tsa naga ya rona di tswalelwe tsotlhe, ke tshedimosetso e e neetsweng ke puso
vuxokoxoko lebyi veke byi hlamuseriweke hi nhlamuselo ya xilingwistiki yo sungula eku sunguleni, kasi vuxokoxoko lebyintshwa tanihileswi vito ri vulaka, a byi sungulangi byi hangalasiwa
mahungu lama nyikiweke enhlengeletanini, ya kona eka tsalwa leri va nga hi nyika n'wexemu
unisa_multilingual_linguistic_terminology_127
glottalic airstream mechanism
metjha ya tshebetso ya molatswana wa moya
tshepetšo ya moelamoya wa lešobakgokgokgo
Umgudvu wemoya wemphimbo
ndila ya muya ya golothaliki {p= pala
setsamaisa mowa sa lelengwana
nkhuluko wa moya wa nkolo
sounds made while the glottis is closed, and produced without the direct involvement of air from the lungs. Air is compressed in the mouth or pharynx above the glottal closure, and released while the breath is still held
medumo e etswang ha kodu e sa kwetswe, e hlahisitswe ntle le seabo se tobileng sa moya ho tswa matshwafong, moya o hatellwa ka molomong kapa mahalapeng hodima kwalo ya kodu, mme o lokollwe ha phefumoloho e ntse e tshwerwe
tlhahisong ya medumo moya o ka tswa kantle kapa wa kena ka hanong
tiragalo ye e hlolago thibelo gare ga kgokgokgo le legano, gomme moya wo o pitlaganego moo wa tšwela ntle ka go thunya
Ge re ngwala sefonetiki re šomiša lenalana go swaya medumopolelo ya moelamoya wa lešobakgokgokgo bjalo ka [p']
Yindlela lapho umoya uphuma khona emphinjeni nakuphinyiswa.
Minyenti imisindvo lekhishwa ngemgudvu wemoya wemphimbo
mubvumo une wa itwa musi golothisi lo valiwa, wa bvelezwa hu si na muya u bvaho mafhafhuni. Muya wo tsikekeledzwa mulomoni kana hanwani ntha tsini na golothala, wa bviswa musi mufemo u tshe wo kwanyeledzwa. (Crystal, 2008: 213) / > vhasidzana vho ya u pala muroho tsimuni. T=tama> ndi khou tama maswiri. K= kala > Lufuno u kala nwana musi vha tshi shuma. / ndila ya muya ya gulokulo}
ke medumo e e diriwang fa lelengwana le tswetswe mme e tlhagisiwa kwa ntle ga tiriso ya mowa o o tswang kwa makgwafong ka tlhamalalo mme mowa o pitlagantswe mo leganong kgotsa mo kgogobeng e e fa godimo ga setswalo sa lelengwana mme wa lokololwa mowa o santse o tshwerwe
mo go, 'go sa direng ga ga Mohau, go mo fetotse mohumanegi', 'h', mo go Mohau le mohumanegi, di tlhagisiwa ka ditsamaisi tsa kelamowa tsa kgokgotso
mipfumawulo leyi vumbekaka loko nyangwa wa kholokholo wu pfulekile naswona wu vumbiwa handle ko nghenelelana na moya wo suka emahahwini
nkhuluko wa moya wa nkolo wu humelela eka lakalaka na le ka nyangwa wa kholokholo
unisa_multilingual_linguistic_terminology_128
grammatical agreement
tumellano ya thutapuo
kwano ya popopolelo
Kuvumelana ngekwelulwimi
girama kwayo
isivumelwano
umabizwafane
imvumelwano
tumalano ya thutapuo
vutwananisi bya vuvulavuri
a formal relationship between elements
kamano e molaong pakeng tsa dikarolo tsa puo
tshebediso ya ba, ka mora lebitso bana, e tlisa tumellano ya thutapuo
peakanyo ye e hlolwago ke makgokedi go kwantšha dikarolo tša lefoko
Ge kwano ya popopolelo e šarakane, lefoko le ka se kwagale; kwano ya popopolelo ya tlwaelo ke: sediri-lediri-sedirwa
Lokukusho kuvumelana kwetitfo letakha umusho
Lemisho iyavumelana ngekweluhlelo lwelulwimi
ndi vhushakaho doweleaho vhukati ha zwivhumbi zwa maipfi, (Crystal, 2008: 18)
mutukana o la vhuswa. musidzana u khou linda mapfene. Nowa yo shavhela mulindini. / thendelano ya phendaluambo
isakhi esiletha ubudlelwana phakathi kwegama nokhunye okukhambisana nalo.
Kuneencwadi zehlelo nezokupeledwa kwamagama ezatlolwa bosolwazi belimi ukuze abakhuluma ilimi lelo babe nelwazi ngalo.
uxela igama elifana nelinye elinolwakhiwo olufanayo nelinye kodwa ahluke ngentsingiselo (Crystal 2008: 231)
ithanga' elithetha ilungu lomzimba lingumabizwafane ka- 'ithanga' othetha umfuno otyiwayo
isakhi esiletha ubudlelwano noma ukuvumelana phakathi kwamagama emshweni
imvumelwano isebenza ngezindlela eziningi emshweni
botsalano bo bo tlhomamemng magareng ga dielemente
mo go 'Mapula le basimane, ba ya ditshwantshong', go na le kgolagano ya thutapuo ka go dirisa thuanyisediri 'ba', mo go 'ba ya ditshwantshong' gonne leina, 'basimane', le mo bontsing mme le gaufi thata le 'ba'
vuxaka bya ximfumo exikarhi ka swiphemu swa nkoka
utwananisi bya vuvulavuri byi humelela loko rito ri cinca xivumbeko exivulweni
unisa_multilingual_linguistic_terminology_129
grammatical morphemes
dimofimi tsa thutapuo
Sakhi lesifakwako
zwivhumbi zwa girama
dipopi tsa thutapuo
swiakivuvulavuri
dimofimi di sebedisitswe ho hlakisa dikamano tsa thutapuo dipakeng tsa lentswe le dikahare tsa lona, jwalo ka bongata le lekgathe lefitile
dihlongwanthao le dihlongwapele ke dimofimi tsa thutapuo
Sakhi lesifakwa kute sivete budlelwano emkhatsini kweligama nendzawo
Sitawufaka takhi letemukelekako ngekweluhlelo lwelulimi
zwipida zwa maipfi zwine zwa shumiswa u sumbedza vhushaka ha girama vhukati ha ipfi na hune la shuma hone, sa vhunzhi kana a tshifhinga tsho fhiraho (Crystal 2008: 313)
vhatukana vho via mbudzi. Tshitaha tsha tshinoni. Maswiri aya ndi anga. / phendaluambo ya zwipida zwa maipfi
dipopi tsa thutapuo tse di dirisiwang go bontsha kamano magareng ga lefoko le tiriso le bokaelo jaaka bontsi kgotsa pakafetileng
dipopi tsa thutapuo tse di dirisitsweng mo go, 'mosese wa me o utswitswe', ke, wa me =lerui, o=thuanyi sedirwa mo bongweng, utswitswe= lediri mo paka fetileng
swinembeletwana leswi tirhisiwaka ku humelerisa vuxaka bya vuvulavuri lebyi nga kona exikarhi ka rito na leswi ri vulaka swona, xiyimo xa rona xo tanihi vunyingi kumbe nkarhi lowu nga hundza
swiakivuvulavuri swi katsa swirhangi, swilandzi na swin'wana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_130
grammaticalisation
popehofatso-puo
popopolelofatšo
Luhlelomagama
tshumiseo kwayo ya maipfi {kha ri tuwe
thutapuofatso
vuvulavurihati
the change by which lexical categories become functional categories
phetoho eo mekgahlelo ya moelelo e bang mekgahlelo ya tshebetso
karolo ke popehofatso-puo ya lentswe arola
tiragalo ye go yona dikarolo tša polelo tša maemo a ka godimo bjalo ka mantšu di lahlegelwago ke maemo a tšona gomme tša fetoga tša maemo a ka fase bjalo ka mabopi
Mabopi a bjalo ka la kgonego la '-ka-' le la letlago la '-tla-/-tlo'- a tlogile maemong a godimo a go ba mathuši a tla maemong a fase a go ba mabopi
Ingucuko lapho emagama lacuketse umcondvo aba magama lasetjentiswako
Doke ubhale emagama ngekweluhlelomagama / Takhi telulwimi
ndi tshanduko ine khethekanyo ya ndivho ya maipfi ine ya do vha khethekanyo ya mishumo ya maipfi. (Hapelmath, 1999: 1043) / > nne na inwi kha ri tuwe. Tsinani > inwi tshinani. / mavhekanyele a luambo}
diphetogo tse ka tsona magoro a mafoko a fetogang go nna magoro a tiriso
mo polelong e, 'malome o gama yona', go dirisitswe tsamaisano ya thutapuo /tswanafatso gonneleemedi, 'yona', le emetse leina 'kgomo'
ncinco lowu vangaka leswaku swiyenge swa marito swi cinca swi va swiakivuvulavuri
vuvulavurihati byi nga kurisa kumbe ku hunguta rito
unisa_multilingual_linguistic_terminology_131
heretonal homonyms
modumo/sehalo di a tshwana/fapana
words which have the same sound pattern. Which also have the same tonal patterns but which differ in meaning
mantswe ao a nang le phethene ya modumo e tshwanang, ao hape a nang le phethene e tshwanang ya sehalo empa a fapane ka moelelo
tsotsi e ile ya tlola terateng e fasitsweng ka thata, ntate o tlola matsoho ka mafura
unisa_multilingual_linguistic_terminology_132
heteronymy
sekadumashwano
Bomcondvonyenti
hethoronimi
bokwalotshwano
the analysis of words (lexemes) which display partial homonymy, i.e. they differ in meaning, but are identical in form in one medium only (viz. speech or writing). Examples of heteronyms would be the homographs row (sc. a boat) and row (sc. noise), or
manollo ya mantswe (dilekseme) tse bontshang karolwana ya dihomonimi, ke hore a fapana ka moelelo empa a tshwana sebopeho feela (puo le ho ngola), mehlala ya dikatumatshwano e ka ba mola wa homokerafo ( seketswana) le (sc. lerata), kapa homofounu akgetse le ka hara
palo ya nomoro le palo ya ho bala buka ke dikadumatshwano
Emagama lafanako kepha abe nenshokutsi lengafani
Banengi bomcondvomnyenti kulolulwimi
tsenguluso ya maipfi (mbekanyo ya maipfi) ine ya sumbedza tshipida tsha homonimi, dzo fhambanaho zwine zwa amba zwone, fhedzi dzine dza vhumbwa u fana nga ndila i fanaho ( kubulele kana kunwalele). Tsumbo ya hetheronimi I do vha homogirafu (gungwa) na muduba (phosho), kana dzi homofounu dzo rumelwa dza tahekanya. (Crystal, 2008: 227)
maipfi a re na mibvumo I no fana a re na thalutshedzo dzo fhambanaho
tshekatsheko ya mafoko a a bontshang bodumatshwano bo bo sa felelang ke gore a farologana ka bokao fela a tshwana ka popego e ka nna ka puo kgotsa mokwalo.
lefoko, 'noka', le na le botumotshwano ba segalo se se farologaneng, jaaka fa o re ' mme o itshwere noka' , go farologana le fa o re 'metsi a noka a kgadile'
nhlahluvo kumbe ntlhantlho wa marito lama ma kombisaka kuva na vufanapeletwananyana, hi leswaku ma hambana hi tinhlamuselo kambe ma fana hi xivumbeko
mafanapeletwa ya matwariselo yo hambana yo tanihi sindza (ndhawu) na sindza ( xoambala evokweni) lama ma hambanaka hi matwariselo
unisa_multilingual_linguistic_terminology_133
homonym
dumatshwano
tumatshwano
Bomabitwafanana
homonimi
iphimbohluka/ihomonimu
ukuzalana kweentsingiselo/uquko lweentsingiselo
omabizwafane
makwalwatshwana
mafanapeletwa ya matwariselo yo hambana
refer to lexical items which have the same form but differ in meaning
e lebisitse ho diaetheme tsa moelelo tse nang le sebopeho se tshwanang empa di fapane ka moelelo
lentswe opa ke dumatshwano ya ho opa matsoho le ho opa ha hlooho
lentšu la go swana le le lengwe ka sebopego sa medumo eupša le sa swane le lona ka tlhalošo
Pela ya phoofolo le pela ya seletšo ke ditumatshwano
Emagama labhaleke ngalokufanako kepha abe ehlukile ngenshokutsi.
Titjudeni titawuhlukanisa bomcondvomnyenti nabomabitwafanana
ndi mafhungo ane a nwalwa kana o vhumbwa u fana fhedzi o fhambana zwine a amba zwone.(Crystal 2008: 231)
thoho= thoho yanga I khou rema. Thoho dzo la mavhele. Vho-Malapule ndi thoho ya tshikolo tsha Gindikindi. Ni thome nga u vhala thoho ya mafhungo . / nyambahuvhili
amagama atlolwa ngokufanako kodwana aphinyiswa ngokuhlukileko begodu aneenhlathululo ezingafaniko
La magama amabili, ibele elisisitho somuntu wengubo, nelithi ibele okulihlavu elibijwako lokwenza utjwala, abizwa ngokobana bomphimbohluka.
umba apho intsingiselo ethande ukungqala ngakumbi yegama elinye okanye amaninzi iyaqukwa egameni elinentsingiselo ebanzi ngakumbi (Louwrens, 1994: 104)
amagama eentsingiselo ezizalanayo/ukuqukwa kwentsingiselo
amagama abizeka ngokufanayo futhi abhaleke ngokufana kepha ebe enomqondo ongefani
omabizwafane bayadida
ke dikarolo tsa puo tse di nang le dipopego tse di tshwanang mme di farologana ka bokao.
lefoko 'phala' mo go 'Kitso o phala Lesego ka go roka', le mo go 'ke utlwa go lela phala kwa kgotleng', ke ditumatshwano, mme a kaya dilo tse di farologaneng
marito lama ma nga na xivumbeko xo fana kambe ma hambana hi tinhlamuselo
mafanapeletwa ya matwariselo yo hambana yo tanihi chela na chela (swihalaki exibyeni) lama ma twarisiwaka ku fana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_134
homonymy
dumotshwano
tumotshwano
Kusetjtentiswa kwamabitwafanana
homonimi {fara= mapholisa o fara mutukana. Khotsimuhulu vho fara lwendo mulovha. Fola> vhakegulu vho fola muduba wa u hola mundende. Khodani o ya u renga fola. / nyambahuvhili}
sifundo ngabomabizwafane
isibanjalo esichongayo
isifundo somabizwafane
makwalwatshwana
refers to instances where two words have exactly the same sound pattern but different meanings; semantic analysis to refer to lexical items which have the same form but differ in meanings
e lebisitse ho diketsahalo moo mantswe a mabedi a nang le phethene ya modumo o tshwanang empa ka meelelo e fapane; manollo ya semantiki/thuto ya moelelo ho lebisa ho dintlha tsa mantswe tse nang le sebopeho se tshwanang empa di fapana ka meelelo
ho lebala, ho se hopole; lebala ke sebaka jwalo ka lebala la dipapadi
kamanotlhalošo ye e lego gona gare ga mantšu a a nago le sebopego se tee sa medumo eupša a fapana ka tlhalošo
Tumotshwano e re ruta ka mehuta ya go fapana ya ditumatshwano bjalo ka tša go swana ka segalo le tša go fapana ka segalo
Kuhlutwa kwemagama labomabitwafanana kubukwe umehluko
Thishela uyichaze kahle indlela yekusebentisa bomabitwafanana
ndi hune maipfi mavhili a bulwa na u nwalwa u fana fhedzi a tshi amba zwo fhambanaho (Louwrens, 1994: 75-76);ndi mutevhe wa maipfi ane a fana musi o nwaliwa fhedzi zwine a amba zwa vha zwo fhambana.(Crystal, 2008: 231)
ukuhlaziywa nokuhlathulula kwamagama abizeka ngokufanako begodu atloleke ngokufanako kodwana anomqondo ongafaniko
La magama amabili, ibele elisisitho somuntu wengubo, nelithi ibele okulihlavu elibijwako lokwenza utjwala, abizwa ngokobana bomphimbohluka.
abantu ababini, izilwanyana nezinto ziyafaniswa enye nenye (Louwrens, 1994: 41)
igama elithi: 'ngumntwana' kwisivakalisi esithi: 'ngumntwana oshiyekileyo' sisibanjalo esichongayo
ukuhlaziywa nokuchazwa kwamagama abizeka ngokufanayo futhi abhaleke ngokufabayo kepha ebe enomqondo ongefani
isifundo somabizwafane siyinto ejulile
tshekatsheko ya bokapuo e e kayang mafoko a a nang le popego e e tshwanang mme a farologana ka bokao
lefoko 'nama' mo go 'nama ya kgogo e monate', le mo go 'mme o nama maoto', ditumatshwano tsa segalo se se tshwanang
unisa_multilingual_linguistic_terminology_135
homotonal homonyms
dumatshwano ya sehalo
Bomabitwafanana
homonimi ya homothonala
madumatshwana
mafanapeletwantwariso
words with the same shape, which also have the same tonal patterns but different meanings
mantswe a sebopeho se tshwanang a boetseng a na le phethene e tshwanang ya sehalo empa meelelo e fapane
lentswe fola ke tumatshwano ya sehalo e bolelang ho fela ha lefu kapa ho theoha ha motjheso
Emagama lafanako laneliphimbo lelifanako kepha anenchazelo lehlukile.
Phela bomabitwafanana bayefana nagendlela lebabitwa ngayo.
Louwrens, 1994: 76 / <maipfi a re na tshivhumbeo tshi no fana, a dovha a vha na thounu dzi fanaho fhedzi o fhambana zwine a amba. ) fula= Mutukana o tshipiwa nga thambo ya fula. Sedzani o fula khali tshivhasoni. Vhatukana vha dina u fula mitshelo I sa zthu u vhibva.>
fula= lito langa li khou fula. Nwana u khou fula manngo. O mu rwa thoho nga fula. / nyambahuvhili
mafoko a a tshwanang ka popego le paterone ya segalo se se tshwanang mme a na le bokao bo bo farologaneng
dipolelo tse pedi tse, 'mme o nama maoto fa a lapile, le mme o apeile nama' di bontsha botumatshwano ba lefoko nama
marito lama ma nga na xivumbeko xo fana, naswona ma tlhela ma va na tipatironi ta ntwalo to fana kambe ma hambana hi tinhlamuselo
hlawula mafanapeletwantwariso eka marito lama
unisa_multilingual_linguistic_terminology_136
hortative
kgothatso
tlhohleletšo
Tikhutsati
hothethivi
omutjho okhuthaza ukwenza
umusho okhuthaza ukwenza
hotatifi
ndzeriso
a type of directive which is characterised by the use of the hortative prefix
mofuta wa tataiso o hlakiswang ke tshebetso ya sehlongwapele sa kgothatso
re atisa ho sebedisa "hle" ho supa kgothatso
Mohuta wa taelo wo o tsebjago ka tšhomišo ya hlogo ya 'A-' gomme ya latelwa ke modirišogore go laetša kgopelo
Tlhohleletšo e dirišetšwa kgopelo ya sebopego sa 'Anke' goba 'A' bjalo ka ge re re: Anke o sepele hle!
Indlela yelulwimi yekusebentisa emavi lakhutsatako
Lomfundisi uyatsandza kusebentisa emavi lakhutsatako.
ndi tshaka dza masumbi dzine dza vhonala nga u shumisa thangi dza maipfi a neaho thuthuwedzo. (Louwrens, 1994: 77)
kha vha vule nndu vha dzule. Kha ambe uri u toda mini. Nga vha vhase mulilo. / thuthuwedzo
Mumutjho okhuthaza abalaleleko bonyana benze okuthileko.
Igama elithi ithanga elitjho isitjalo ekuphekwa ngaso isijeza, litlolwa ngokufanako nethanga okusisitho somuntu esitholakala ngehla komlenze, abomatlolwafane
inkulumo enesenzo esikhuthaza abalalele ukuthi benze okuthile
umusho okhuthaza ukwenza ububhalwe phakathi nendaba
mofuta wa tlhagiso o o bonwang ka tiriso ya ditlhongwana tsa hotatifi
muxaka wa xileriso lexi nga na xihlawulekisi xa xirhangi xa hlayelo ra leriso leri nga hetisekangiki
ndzeriso wu susumeta munhu ku endla swo karhi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_137
hyponyms
dihaephonime
Mabitomfutiselo
haiponimi
matsamaelani
maangarhelwa
words with more general meanings
mantswe a nang le meelelo e akaretsang
mora ke karolo haephonime ya batho ba lelapa
Ligama lelicuketse tinshokutsi letinyenti
Kuhle kwati emabitomfutiselo elulwimi lwakho
maipfi a re na thalutshedzo nyangaredzi nnzhi (Louwrens, 1994: 104).
forogo, lufhanga na lebula ndi haiphonimi ya zwishumiswa zwa hayani. Mbudzi, kholomo, donngi, nngu ndi haiphonimi ya zwifuwo zwa hayani. / ipfi li re na thalutshedzo nnzhi
mafoko a a nang le bokao bo bo akaretsang
dikuku, diphaphatha le dikokola ke matsamaelani a letlhalosetsagontsi, borotho.
marito lama ma nga na tinhlamuselo to angarhela
maangarhelwa ya na nhlamuselo yo kongoma
unisa_multilingual_linguistic_terminology_138
hyponymy/ meaning inclusion
haephonime/kenyeletsomoelelo
Libitomfutiselo lelinenshokutsi
thaluso ya ipfi la thalutshedzo nnzhi {mutshelo> mbula, nie, nombelo,thombe. Muroho> delele, mushidzhi, murudi, phuri. Zwiambaro> vhurukhu, tshikete, rokho, hemmbe,nz.. / thalutshedzo pfaredzwa}
botsamaelani/ kakaretso ya bokao
vuangarhelo
the phenomenon whereby the more specific meaning of one or more words is included in that of a word which has a more general meaning
ketsahalo moo tlhaloso e tobileng ya lentswe kapa a mangata e kenyeleditsweng ho eo ya lentswe le nang le moelelo o akaretsang
audi ke haephonimi ya dikoloi
Kulapho ligama lelinenshokutsi mbamba lifakwa kulawo lanenshokutsi levamile
Emabitomfutiselo anayo inshokutsi njengawo onkhe emagama
nzulele ine mulaedza u re khagala wa ipfi lithihi kana maipfi manzhi wa katelwa kha mulaedza wa ipfi lenelo line la vha na thalutshedzo nnzhi nga u angaredza.(Louwrens, 1994: 104)
ponagalo e mo go yona bokao bo bo rileng ba lefoko kgotsa mafoko a le mantsi bo akarediwang mo bokaong ba lefoko le le nang le bokao ba kakaretso
nama ke botsamaelani ba tšhotlho, kungwa, segwapa, le sebete
xihumelelo lexi haxona nhlamuselo yo kongoma ya rito kumbe marito yo hlaya yi katsiweke eka rito rolero leri nga na nhlamuselo yo angarhela
eka tsalwa leri ku tirhisiwile vuangarhelo
unisa_multilingual_linguistic_terminology_139
identifying copulative
lebakamano
lebatshwantšho
Sibanjalo lesihlungako
mbofho ya thaluso
isibanjalo sobujamo
isibizo esingabhekisi bantwini
isibanjalo sesimo
kopulatifi ya tlhaolo
riyimelariendli ro tiva
two people, animals and things are identified with one another
batho ba babedi, diphoofolo, le dintho di suptjwa ka tse ding
ngwana ke lebakamano la motho ya tswetsweng
leba le le laetšago tshwano gare ga sediri le tlaleletšo gomme ka kakaretšo le tsebega ka ke
Lebatshwantšho le fapana le mehuta ye mengwe ya leba ka gore lona ga le na lekgokasediri la go fetogafetoga
Bantfu nome tilwane kuyahlukaniswa kulokunye nalokunye
Lomusho unesibanjalo lesihlungako
vhathu vhavhili, dziphukha na zwithu zwine zwa taluswa nga tshazwo. (Louwrens, 1994: 41)
ndi mudededzi. Ri vha imbi. Ni vha limi. / mbofho ya vhuvha.
Lesisibanjalo esiveza ubujamo obuthathwa libizo.
Ukudla kuphekwa ngugogo, kilomutjho igama ukudla lingumenziwa obayihloko yomutjho lokha umutjho nawusepambosini yokwenziwa.
salatha izinto ezingabhekiseleli bantwini; isibizo esalatha izinto ezingabhekiseleli bantwini (Louwrens, 1994: 82)
isibizo esithi: 'itafile' sisibizo esingabhekisi mntwini
isibanjalo esiveza isimo esithathwa yibizo
uthisha ufundisa isibanjalo sesimo
fa batho ba babedi kgotsa diphologolo tse pedi kgotsa dilo tse pedi di lemogiwa ka go tshwana ga tsona
poo le leradu ke dikgomo
muxaka wa riyimelariendli leri hlamuselaka nhlokomhaka hi vuenti
riyimelariendli ro tiva i muxaka wun'wana wa xihluvi xa mbulavulo xa riyimelariendli
unisa_multilingual_linguistic_terminology_140
ideophone
leetsisa modumo
leekiši
Sentakutsi
linyanyu
isenzukuthi
isenzukuthi
leetsi
riencisi
a term used to refer to a category of highly expressive words which are used to denote various concepts such as colour, sound, smell, taste and feeling, etc as well as other states or conditions
lereo le sebedisitsweng ho lebisa ho mokgahlelo wa mantswe a bontshitsweng haholo a sebedisitsweng ho hlalosa mehopolo e fapaneng jwalo ka mmala, modumo, monko, tatso le maikutlo jwalojwalo a kenyeleditseng le maemo kapa dipehelo tse ding
pote! ke leetsisamodumo la ketsahalo ya ho potela
lentšu la go hlagiša seswantšhokgopolo sa dilo tše bjalo ka mmala, modumo, tatso le maemo a itšego a dilo
Leekiši le ka bopša go tšwa lediring bjalo ka kitikiti!
Ligama lelichaza sobito ngekukhanyisa indlela sento lesenteke ngayo
Bosomahlaya batisebentia kahle tentakutsi
ndi ipfi line la shuma musi hu tshi khou ambiwa zwithu nga ndila I kungaho kana I nyanyulaho hu tshi sumbedzwa zwithu zwo fhambanaho sa muvhala, muungo, munukho, muthetshelo na vhudipfi na zwinwevho.
Manngo o tsweuka o tou ngunduu! Linngo lo wa le bi! Zwiliwa izwi zwi khou difha zwi tou nunununu! Nwedzi wo tshena wo tou mboo!
Ngelinye lamacezu wekulumo asetjenziswako elimini lesiNdebele. Sisetjenziswa lokha nakuhlathululwa okwenziwa sisenzo ngamagama amafitjhani.
Emutjhweni lo: UNom. Makhafula batjho ngutitjhere othe tjha. Igama elithi ngutitjhere lisibanjalo sobujamo.
igama elichaza kabanzi noma elicacisa ngesenzo ngokusebenzisa umsindo ohlobene nesenzo noma ukubukeka kwesenzo
izingane azisiqondi kahle isenzukuthi
mareo a a kayang dikarolo tsa mafoko tse di tlhalosang thata dikgopolotse di farologaneng jaaka mmala, modumo, monko, tatso le maikutlo
leetsi, talaa!, le bonagala mo polelong, 'fa dipula di na, naga e nna e talafetse e rile talaa!'
thema leri tirhisiwaka ku kongomisa eka ntlawa wa marito yo humelerisa vutitwi lama ma thyiweke minongoti yo hambanahambana, yo tanihi muhlovo, mpfumawulo, risema, nantswo vutitwi, na swiyimo swin'wana
hefu, i riencisi ra mapeletwana mambirhi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_141
immediate past tense
e sa tswa etsahala
lephethikgauswi
Sikhatsi lesisandzakundlula
tshifhinga tsho fhiraho
ikathi esanda ukudlula
injongosenzi engangqalanga kokuthile
inkathi esanda kudlula
pakafetileng e e fa gaufi
nkarhi lowu wa ha ku hundzaka
ke sa tswa fihla
lephethi le le laetšago gore tiro ga se ya direga kgale ge go bapetšwa le nako ya poledišano
Lefetilekgauswi le tsebja ka -tšwa go- goba -tšo- pele ga kutudiri / lefetilekgauswi
Kushiwo sikhatsi sesento lesisandza kudlula
Emanftomatane wona acelwe kwekutsi abhale imisho lesesikhatsini lesisandza kudlula
hu sedzwa zwithu zwe zwa itwa hu si kale kha tshifhinga tsho fhelaho
Ndo vha ndi tshi khou la vhuswa. Ndo vha ndi tshi dzula Vuwani. Vho rwa nwana. / tshikhathi tsho fhelaho
isenzo esitjengisa bonyana isenzeko sithome ukwenzeka esikhathini esingemvanyana kwaleso ekukhulunywa ngaso begodu ubujamo busesenjalo abukatjhuguluki.
Lokha ikulumo nayiveza umnqopho wokobana yenzelweni, lokhu ngomunye umhlobo wesenzo sokukhuluma, ikulumo
izibizo eziyinjongosenzi namabinzana ezibizo atyhila iinkcukacha ezintsha zencoko (Louwrens, 1994: 83)
injongosenzi engangqalanga kokuthile ifana no- 'inkosikazi' kwisivakalisi esithi: 'Utata ugawulela inkosikazi iinkuni'
isenzo esikhomba into okungekudala kakhulu yenzekile
inkathi esanda kudlula iyabadida abaningi
pakafetile e e diragetseng mo bogautshwaneng
pakafetileng e gaufi e dirisiwa fela jaaka o ka re ke gona e diragalang, sekai, "ke ne ke tlhapha"
xivumbeko lexi kongomisaka eka xiendleko lexi xa ha ku humelelaka
a ri kwala nkarhi lowu wa ha ku hundzaka
unisa_multilingual_linguistic_terminology_142
imperative mood
sekaotaelo
modirišotaelo
Indlela lephocako
limudi la lilaeli
indlela yamandla/egandelelako/ekatelelako
okungangqalanga kokuthile
indlela ephoqayo
hlayelo ra ndzeriso
refers to that form of the verb which is used to direct a command o one or more addressees
e lebisitse ho sebopeho seo sa leetsi se sebedisitsweng ho lebisa taelo ho a le mong kapa ho feta wa batshetlehelwa
emang! le tsamaye
sebopego sa lediri se se tšweletšago go laela gomme lediri la gona le se na lekgokasediri
Lefoko la modirišotaelo le kgona go bopša ka lentšu le tee fela
Indlela yesento lekhombisa kuphocelela umuntfu kutsi ente intfo letsite.
Inja iva kancono nawukhuluma ngendlela lephocako.
li sumbedza kuvhumbele kwa liiti le la shumiswa kha u laedza kana u nea ndaela muthu kana vhathu vhane vha khou neiwa ndaela (Louwrens, 1994: 80)
Bvelani kule hangei! Idani ngeno! Humelani murahu hangei! / limudi la ndaelo
Lendlela iveza umqondo wokobana ihloko yomutjho ingakghona nakanjani ukwenza okuthileko.
Umalume ukhambile. Isenzo ukhambile, sisekathini esanda ukudlula.
iimpawu ekubhekiselelwe kuzo zezibizo ezingabhekiselelwa ngokungqalileyo nangokucacileyo nangendlela echonga umntu okanye into (Louwrens, 1994: 83)
okungangqaliswanga kokuthile kungazekeliswa ngesenzi esithi: 'Kulelwe'
indlela yokukhuluma enesenzo esiphoqa ukuba lowo okukhulunywa naye enze okushiwo yisenzo
indlela ephoqayo ifundeka kalula
xiyimo xa nkarhi wa riendli lexi tirhisiwaka ku lerisa swo karhi eka xivulavulelwa xin'we kumbe ku tlula
hlayelo ra ndzeriso ri rhuma riviti kumbe risivi ku endla swin'wana, xk, Mariya vuya!
unisa_multilingual_linguistic_terminology_143
imperfect tense
lekgathe lefetile letswelli
lebjale
Sikhatsi lesichubekako
tshifhinga tsho fhiraho
ikathi edlulileko ekhomba indlela yobujamo besenzo { Itjengisa bona ihloko inamandla begodu ibonakala ngesakhi u-nga- Ngingakudula mina nangifunako. Ingasebenzisa isakhi u-i nofana u-y-/yi ezenzweni ezilungalinye. Ubunye: -dla
uhlobo lokuqondisa
inkathi edlule eqhubekayo
pakatlwaelo
nkarhi lowu nga hundza wo ka wu nga hetisekangi
the tense form of vebs which express actions which coincide with the moment oif speaking (Louwrens, 1994: 81)
sebopeho sa lekgathe la maetsi le bonahatsang diketso tse etsahalang ka nako e le nngwe le motsotso wa ho bua
ha ke ntse ke bua yaba ba ntse ba bina
lebaka la gonabjale, tiro e se ya phethega
Lefoko la lebjale ge le se na sedirwa le ba le -a- ya lebjale pele ga kutudiri
Sikhatsi sesento lesibonisa kutsi sento siyachubeka
Nawubuka sikhatsi sesento kulenkhulumo,kuyacacakutsi umcimbi usachubeka.
Livhumbi la likhathi la maiti line la bula nyito ine ya bvelela nga tshenetsho tshifhinga tshine ha khou ambiwa ngatsho. (Louwrens, 1994: 81)
ndo vha ndi tshi tshimbila duvha linwe na linwe. Mpho o vha a tshi khou vhaisala. Ro vha ri tshi khou bva hayani musi ri tshi tangana nae. / tshikhathi tsho fhelaho
ikulumo etlhadlhula bonyana izinto bezivame ukwenzeka njani ngaphambilini nofana into yabe injani ngaphambilini. / i / ii / > idla/yidla, Ebunengini kulungelelwa u-ni esenzweni idla > idlani / yidlani}
uhlelo ngokwegrama lweentlobo zezivakalisi, nolukholisa ukubonwa luchasa, uhlobo lokuyalela nelolandelelwano, njalo njalo. Lubhekiselele kwizimo zezenzi okanye kwiintlobo zezivakalisi/zamagatya ezisetyenziswa ekubaluleni iinkcazo nemibuzo, umzekelo, ihashe liyahamba (Crystal, 2008: 242);
isenzi esikuhlobo lokuqondisa sinentsingiselo yokuchaza isiganeko
isenzo esikhomba into eyenzeka isikhathi eside ngokuqhubeka futhi yenzeka kaningana
inkathi edlule eqhubekayo ngiyathanda ukuyisebenzisa
paka ya lediri e e tlhagisang tiro e e thulanang le nako ya go e bua
polelo e e reng, 'ke aga ke etela nkoko', e mo pakatlwaelong
nkarhi wa maendli lowu hlamuselaka swiendleko leswi kotlanaka na nkarhi wo vulavula
timhaka leti a hi hlamuseleke tona hinkwato ti le ka nkarhi lowu nga hundza wo ka wu nga hetisekangi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_144
imperfect tense morpheme
mofimi wa lekgathe lefetile letswelli
lebopi la lebjale
Sakhi sesikhatsi sesento lesichubekako
tshifhinga tsha tshifhinga tsho fhiraho
isakhi sendlela yobojamo besenzo
isakhi senkathi edlule eqhubekayo
popi ya pakatlwaelo
xiaki xa nkarhi lowu nga hundza wo ka wu nga hetisekangi
the morpheme -a- which is a typical feature of indicative evrbs which occur in the positive form of the imperfect/past tense
mofimi- a - eo e leng sebopeho se ikgethang sa maetsi a supang a etsahalang sebopehong se hantle sa e sa phethalang/lekgathe lefetile
ke ne ntse ke ja
lebopi la go laetša gore tiro ga se ya phethega
A- ye e tlago pele ga kututidiri lefokong la go hloka sedirwa e bitšwa lebopi la lebjale
Sakhi lesifakwa nakwakhiwa inkhatsi yesento lechubekako
Lomusho awusinaso sakhi senkhatsi lechubekako kungako udida bafundzi
tshipida tsha ipfi -a- line la vha livhumbi lo khetheaho la liiti la tsumbo line la shumiswa kha thenda kha tshifhinga tshi sumbaho u bvla phanda/ tsho fhelaho. (Louwrens, 1994: 81)
Muthannga u a raha bola. Nwana u a nwala mulingo. Makhulu vha a lwala. / tshikhathi tsha tshikhathi tsho fhelaho.
u-gade sisakhi esikhambisana nendlela yobujamo besenzo.
Umma gade akuthanda ukuyelelisa udade mayelana nobungozi bokukhamba ebusuku. Kilomutjho isenzo gade akuthanda sikhomba ubujamo besenzeko sangaphambili ngokwekulumo.
isakhi esikhomba inkathi edlule eqhubekayo
isakhi senkathi edlule eqhubekayo sibonakala kalula
popi -a- e e leng popego e e tlwaelegileng ya lediri e e tlhagelelang mo tumelong ya pakafetileng
'ke ne ke tle ke etele nkoko', e dirisitse popi ya paka-fetileng '-e'mo go 'etele'
xinembeletwana -a- lexi hi xitalo xi kombisaka hlayelo ra kombiso eka mpfumelo
xana hi xihi xiaki xa nkarhi lowu nga hundza wo ka wu nga hetisekangi?
unisa_multilingual_linguistic_terminology_145
impersonal noun
lebitso leo e seng motho
leina la go šupa se e sego motho
Emabito alokungabonwa
madzina asi a vhathu
ibizonto
isibizo esakhiwe kwisenzi esiyintloko esibalulayo
ibizonto
rivitinkaxiviri
designates non-human objects and things; a noun which designates non-human objects and things (Louwrens, 1994: 82)
le kgetha baetsuwa bao e seng batho le dintho; lebitso le kgethang baetsuwa bao e seng batho le dintho
molemi ke lebitso leo e seng motho le bolelang motho ya lemang dimela
leina le le re laetšago gore sešupša ga se motho
Leina la go šupa se e sego motho le ka šupa selo goba tiragalo
Emagama langesiwo ebantfu noma etilwane.
Ayimvelakancane emabito alokungabonakali etilwimini tetfu
A sumba zwithu zwi si vhathu na zwithu; ndi dzina li sumbaho zwithu zwi si vhathu na zwithu. (Louwrens, 1994: 82)
Mulambo= Vhatukana vho wela mulambo nga u gidima. Muri= Muri uyu u na basha lavhudi. Bugu= bugu yanga yo xela. / madzina a zwithu
Ibizo elisuselwa esenzweni elitjho into ehlathululwa sisenzo
Libizo elisuselwe kezinye iinkhakha zekulumo. Igama elithi umazilayela lisibonelo sebizonto.
ulwakhiwo apho isibizo esingesiso isandululeli sisebenza njengentloko yesenzi esibalulayo (Louwrens, 1994: 57)
umzekelo wesibizo esakhiwe kwisenzi esiyintloko ebalulayo ngu- 'ohambayo apha: 'Ohambayo uthwele umthwalo'
ibizo elibhekise entweni engeyena umuntu noma engaphili
ibizonto ngolunye lwezinhlobo zamabizo
vito ro vita swo ka swi nga ri vanhu na swilo
riviti leri tirhisiwaka ku vitana swilo ri vuriwa rivitinkaxiviri
unisa_multilingual_linguistic_terminology_146
inalienable possession
thuo e phethahetseng
thuotlengwa
Bunikati lobuhlangene
vhune ha tshothe
ongumnini onqophileko
uhlobo lokukhankanya
ongumnini oqondile
thuo e e sa kgaogannweng
vun'winixiviri
if a possessed item is seen as being in a permanent or necessary relationship to its possessor, the relationship is said to be inalienable, (e.g. the dog’s head, the town centre), otherwise it is alienable (Crystal, 2008: 239)
ha aetheme e ruilweng e bonwa e le ya moshwelella kapa e na le kamano le morui, kamano eo ho thwe ke e phethahetseng mohlala hlooho ya ntja, bohare ba toropo, ho feta moo ha e ya phethahala
bana ba morena ba ratwa ke setjhaba (bana ke leruo la morena)
mohuta wa thuo moo leina le tlamegilego go ba thoto ya mong
Ditho tša mmele le meloko ya kgauswi bjalo ka batswadi di tšweletša mehlala ya thuotlengwa
Bunikati bentfo lobubukeka njengalobungeke behlukaniswe nemnikati.
Abubonakali kahle bunikati lobuhlangene emshweni.
arali vhune ha tshithu hu tshi vhonala hu kha vhushaka ha tshothe kana ho teaho na mune wa tshithu, vhushaka uho hu vhidzwa sa vhushaka vhune ha pfi ndi hu sa koni u fhandekana, ( sa tsumbo, thoho ya mmbwa, vhukati ha dorobo), zwenezwo zwa amba u sa kona u khethekana (Crystal, 2008: 239)
Mutshila wa kholomo. Mafhafha a tshinoni. Ndevhe dza muvhuda. / masumbavhune
Igama ongumnini litjho into yomnikazi.
Itjhada u-b egameni elithi ibala lingumabubula.
lubhekiselele kweso simo sesenzi esiphawuleka ngesimaphambili sesikhankanyi (Louwrens, 1994: 85)
Uhlobo lokukhankanya lusebenza njengesenzi nanjengesibizo, umzekelo, u- 'ukuloba' apha 'Ukuloba kuvukelwa ekuseni'
ibizo elingongumnini eliyimpahla yomnikazi
ongumnini oqondile bayawuqonda abafundi
ke fa selo se se ruilweng se bonwa jaaka leruri kgotsa kamano e e tlhokegang mo go moerui ka jalo botsalano bo kaiwa bo sa kgone go kgaoganngwa
fa ke re 'ditsebe tsa me di a baba', ke dirisitse thuo e e sa aroganyegeng gonne seruiwa ke 'ditsebe' tse e leng tsa me mme di ka se nne tsa motho yo mongwe
loko xifuwiwa xi vonaka xi ri na vuxaka bya nkarhi hinkwawo kumbe bya nkoka na mufuwi
munhu un'wana na un'wana u na vun'winixiviri ehenhla ka miri wa yena
unisa_multilingual_linguistic_terminology_147
indefinite
e sa feleng
Lokuchubekako
okungakahlathululwa ngokuzwakalako
okungacacisi ngokusobala
nkankongomo {u humesile xitatimende xa nkankongomo}
an entity (or class of entities) which is not capable of specific identification; it is contrasted with definite (Crystal, 2008: 241)
mokgatlo (kapa sehlopha sa mekgatlo) eo e sa kgoneng ho supa ka ho toba; e bontsha phapang le ho hlakileng
moshanyana o bapala se sa feleng.
Intfo lengeke yabonakala noma yaphawulwa.
Konkhe lokuchubekako akuchubeke ,asati kuyawuphela nini.
ndi tshithu (kana kilasi dza zwithu) tshine tshi sa kone u talusea mbonalelo yatsho; tshi fhambanywa na tsho livhaho. (Crystal, 2008: 241)
ndi mmbwa I no khou vhilimedza nwana. Zwone zwi divhiwa ngae. Ndi vhurukhu hanga ho kheruwaho. / kilasi ya dzina I songo bvelaho khagala
igama livanga izinto zomhlobo ofanako
Iimbonelo zamagama aneenlulo u-al- ngilezi: -futhumala, -bhambalala, -phophala, -khuthala, njll.
igama elididiyela izinto zohlobo olufanayo
okungacacisi ngokusobala kungabadida abafundi abangakhaliphile
la / rito ro ka ri nga kongomisi ka nchumu eka xivulwa xo gimeta
u humesile xitatimende xa nka(la)nkongomo
unisa_multilingual_linguistic_terminology_148
indefinite object
moetsuwa ya senang bofelo
sedirwaseswa*
Mentiwa longakaphawulwa
isenzo esithatha umenziwa munye
izandi eziphinyiselwa ngokusezela umoya
sedirwa sa tlhokatemogo
xiendliwankankongomo {u nga tirhisi xiendliwankankongomo loko u tsala}
object nouns and noun phrases which present new discourse information (Louwrens, 1994: 83)
mabitso a moetsuwa le dipolelwanabitso a hlahisang tlhahisoleseding ya poledisano e ntjha
bana ba di jele dijo kaofela.
sedirwa se se hlagišago tshedimošo ye mpsha
Mo lefokong le 'Bana ba swere mokgaditswana'- mokgaditswana e ka ba sedirwasefsa ge go se gwa ka gwa bolelwa ka wona pele ebile mmoledišwa a fahlogelwa tshedimošo ye
Ngumentiwa longakaphawulwa enkhulumeni lekhulunywako noma lebhaliwe.
Lomusho unamentiwa longakaphawulwa.
Kuqakathekile ukwazi bona kunezenzo ezithatha umenziwa ongakanqophi.
Izinja ziyabulawa kilendawo. Kilomutjho igama elithi izinja livanga yoke imihlobo yezinja alihlathululi ngokunabileko.
zonke izandi eziphinyiselwa ngokusebenzisa intsebenzo-matshini yomsinga womoya ongenayo. Amaqabane azizidubuleli-ngaphakathi aphinyiselwa ngomsinga womoya ongena ngaphakathi (Crystal, 2008: 245)
ezinye zezandi eziphinyiselwa ngokusezela umoya ziziqhakancu
maina a didirwa le dipolelwana tsa maina tse di tlhagisang tshedimosetso e ntšha ya poledi
fa polelo e re 'ga re a bona ope' lefoko 'ope' ke sedirwa sa botlhokatemogo
la / maviti swiendliwa na swivulwa swa maviti leswi tisaka mahungu mantshwa ma mbulavurisano
u nga tirhisi xiendliwanka(la)nkongomo loko u tsala
unisa_multilingual_linguistic_terminology_149
indefiniteness
bosafeleng
Infto lechubekako
ukungahlathululi into nofana umuntu ngokuzwakalako
isihlomelo sesixhobo sobunjani
ukungacacisi ngokusobala ngento noma ngomuntu okukhulunywa ngaye
botlhokatemogo
vukankongomo
the referential properties of nouns which do not refer to a specific and clearly identifiable person or thing (Louwrens, 1994: 83)
makgetha a tobileng a mabitso/lereho a sa lebiseng ka ho toba le ho hlaka
bashanyana ba kgwasa ditadi bosafeleng.
Kushiwo intfo lechubekako lengakaphawulwa emshweni
Tinyenti tintfo letichubekako letingakaphawulwa kulenkhulumo yaSizwe
ndi zwitalusi zwa vhuvha ha madzina zwine zwi sa sumbe muthu kana tshithu nga ndila yo bvelaho khagala (Louwrens, 1994: 83)
zwi khou pfala tshothe. Ndi ngoho ya uri mapholisa o fara Maluta. A si zwone zwa uri o ya tshikoloni. / kilasi ya dzina I songo bvelaho khagala
ukusebenzisa igama elitjho ihlobo elifanako
Babambe amasela amathathu izolo emini. Isakhi u-ba kilomutjho sisvumelwano sehloko esingasuselwa ebizweni eliyihloko elithi amasela.
igama elisebenzisa isakhi segama nelibonisa indlela esisetyenziswa ngayo isenzi
isihlomelo sesixhobo sobunjani sichaza ukuba isenzo senziwe ngantoni futhi njani
ukusebenzisa igama elisho uhlobo olufanayo
ukungacacisi ngokusobala ngento noma ngomuntu okukhulunywa ngaye kuyinto engajwayelekile esiZulwini
diponagalo tse di kaelang tsa maina fela ga di na dilo tse di tlhamaletseng tse re ka lemogang kgotsa ra tlhalosa motho kgotsa selo ka tsona
fa go twe, 'sengwe se tla direga gompieno', polelo e e bontsha botlhokatemogo
la / swihlawulekisi swo kongoma swa maviti leswi swi nga kongomisiki eka munhu kumbe xilo xo karhi
vukalankongomo byi vulavula hi ku angarhela, a byi kongomisi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_150
indicative mood
sekaopeho
modirišopego
Indlela lecondzisako
limudi la tsumbo
indlela enqophileko
isikhuzo
indlela eqondisayo
hlayelo ra kombiso
the grammatical classification of sentence types, and usually seen in contrast to imperative, subjunctive,
tlhophiso ya kerama ya mefuta ya polelo, le ka tlwaelo e bontshang phapang ho taelo, jwalojwalo,dikao,e lebisitse ho dibopeho tsa leetsi kapa polelo/polelwana mefuta e sebedisitsweng ponahatsong ya ditatemente le dipotso, mohlala pere e a tsamaya
morena o ba laetse ho di qhaneha esa sa le ka matjeke
sebopego sa lediri sa boikemedi sa go bega taba
Modirišopego re o tseba ka boikemedi le sebopegotheo sa lediri bjalo ka mo go: 'Moruti o kolobetša ngwana'
indlela yesento lecondzile lesetjentiswa nakushiwo titatimende.
Kulula kubona indlela lecondzisako emshweni.
ndi phendaluambo I sumbedzaho tshaka dza mitaladzi, kanzhi li vhonala nga u fhambana nga ndaela, thendelo etc., mamudi. li sumbedza livhumbi la liiti kana mutaladzi/ tshaka dza madavhi dzi shumiswaho u bveledza mafhungo na dzimbudziso , tsumbo. bere i khou tshimbila(Crystal, 2008: 242);
Ndaelo= ilani vhuswa! Thendelo= kha vha dzule fhasi. Tsumbo= mutukana u khou tshimbila. / mamudi
Lendlela yesenzo imimutjho opheleleo, isetjenziselwa ukwenza ikulumo engadingi ipendulo njengeentatimende.
Emutjhweni othi, Amakhondlo akathandeki, igama elithi amakhondlo litjho yoke imihlobo yeenlwanyana ezaziwa njengamakhondlo.
igama … libonisa imo okanye uluvo lovakalelo
isikhuzo ligama lokukhuza isenzo esimangalisayo
isenzo emshweni sethula isitatimende noma umbuzo
indlela eqondisayo isetshenziswa kaningi enkulumeni
ntlawahato wa tinxaka ta swivulwa eka vuvulavuri, lowu hakanyingi wu vonakaka wu ri na ku hambana na hlayelo ra ndzeriso, hlayelo ra xilandzelo, na man'wana mahlayelo
hlayelo ra kombiso ri katsa xivumbeko xa maendli kumbe tinxaka ta swivulwana leswi tirhisiwaka eku hlamuseleni/vutiseni switatimende/swivutiso
unisa_multilingual_linguistic_terminology_151
indirect object
moetsuwa ya sa hlakang
sedirelwa
Mentiwansombo
tshiitwa tshi songo livhaho
umenziwa ongakanqophi
ekuthethwa naye
umenziwa omncane
sedirwa se se sa tlhamalalang
xiendliwankankongomo {xiendliwankankongomo xi nga va riviti, risivi kumbe swin'wana}
the second object of a double transitive verb which is indirectly affected by the process or action which is expressed by the verb (Louwrens, 1994: 55)
moetsuwa wa bobedi wa leetsi la transithifi le sa ameheng ka ho otloloha ke porosese kapa ketso e bonahaditsweng ke leetsi
monna o di tshwasitse ka bongata
leina, lešala goba thabeina ye e lego sedirwa eupša e sa angwego thwii ke tiro ye e hlalošwago ke lediri
Mo lefokong le 'Mofepi o jela bana bogobe' - bana ke sedirelwa ka ge e se bona ba lewago eupša ba angwa ke tiro yeo
Ngumentiwa wesibili emshweni lovumelana nesento leseluliwe.
Bafundzi batawubhala bomentiwansombo kulemisho lebatakhele yona.
ndi tshiitwa tsha vhuvhili tsha maiti mavhili o shandukiswaho e a itwa nga maitele kana nyito ye ya bulwa nga liiti (Louwrens, 1994: 55)
vhana vho limela makhadzi tsimu. Masindi o fulela vhatukana maswiri. Mutukana o nwalela makhulu vhurifhi. / tshiitwa tsha thungo
Ngumenziwa ongakanqophi. Lapha isenzo asinembi kumenziwa.
Lendlela ibonakala ngesakhi u-ya osisakhi sesikhathi sanje, esinomqondo wokugandelela lokho okuthjiwo sisenzo. Isibonelo: Abantwana bayagula.
nawuphi umntu athetha naye othile (Crystal, 2008: 294)
kwincoko kufanele kubekho ekuthethwa naye
ibizo lesibili eliwumenziwa emshweni noma umenziwa wesibili wesenzo esinomenziwa ababili
umenziwa omncane akavamile ukuba khona emishweni yesiZulu
sedirwa sa bobedi sa lefetedigabedi se se tlhotlheletswang ke tiro e e sa tlhamalalang e e tlhalosiwang ke lediri
mo polelong o ja mmidi a gata dikobo ke dikobo ke sedirwa se se sa tlhamalalang
la / xiendliwa xa vumbirhi xa riendlitlulelakambirhi lexi khumbekaka hi ku nga kongomi hi endlelo kumbe xiendlo xa riendli
xiendliwanka(la)nkongomo xi nga va riviti, risivi kumbe swin'wana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_152
indirect relative
leamanyi le sa tobang
Sibalulinsomo
litaluli li songo livhaho
leamanyi le le sa tlhamalalang
riengetelonkankongomo {riengetelonkankongomo ri tirhisiwa loko tinhlokomhaka ta swivulwa swimbirhi tihambana}
a structure in which a noun other than the antecedent acts as the subject of the relative verb (Louwrens, 1994: 57)
sebopeho seo ho sona lebitso ho ena le ho tlang pele le sebetsa jwaleka leetsi le amanyang
e kotsi ha o e hata mohatleng
Ligama lelisibaluli kepha libe lite budlelwano nasobito lelimandvulelako.
Tibalulinsombo atinabo budlelwano na Sobito letimchazako kuyoyonkhe lenkhulumo.
ndi tshivhumbeo tshine dzina nga nnda ha ipfi li rangelaho la shuma sa nefhungo kana liiti la vhushaka. (Louwrens, 1994: 57)
Musidzana ane a shuma o swika. Nwana a lilaho o lala. Vhalisa vhane musidzana a vha divha vha todou guda. / liitilitaluli li songo livhaho
ke popego e mo go yona leina go na le ditiro tsa letlapele tse di dirang jaaka sedirwa sa lediri la leamanyi
mo polelong molelo o banna ba o goditseng o timile, leamanyi le le sa tlhamalalang ke o banna ba o goditseng
la / xivumbeko lexi haxona riviti rin'wana na rin'wana handle ka xirhangamahlweni ri tirhaka tanihi nhlokomhaka ya riendli ro engetela
riengetelonka(la)nkongomo ri tirhisiwa loko tinhlokomhaka ta swivulwa swimbirhi tihambana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_153
infinite subject concord
tumellano ya moetsi e sa phethahalang
lekgokasedirigo
Sivumelwano senhloko lesichubekako
lipfanisi la dzina liiti
thuanyi-sedirwa ya modiriso-go
xitwananisi xa nhlokomhaka xa nkahetiseko {xitwananisi xa nhlokomhaka xa nkahetiseko xi tsandzeka ku tisa ntwanano}
ho ja ho a thabisa
lekgokasediri la go tsebja ka sebopego sa 'go'
Mo go 'Go a fiša' - lekgokasedirigo ke go ye e lego mo mathomong a lefokong
Sivumelwano senhloko yemusho lesibonisa kutsi sento siyachubeka
Yonkhe lemisho lengentasi inesivumelwano senhloko lesichubekako.
nga lwa tshivhumbeo, dzina liiti ndi dzina, hu uri uya nga ha kuvhekanyele kwa maipfi mafhungoni li a shuma sa dzina na liiti.
u gidima hu a vhavha. U tshimbila hu fhira u gidima. U vhala hu a phasisa. / liimela la dzina liiti.
modiriso o mo go ona popi -go e mo go yona go ruanngwang leina le sedirwa
mo polelong, 're bina go itumedisa batho' 'go itumedisa' ke thuanyi-sedirwa ke thuanyi e e ruanyang 'go itumedisa' le lediri 'bina'
la / muxaka wa xitwananisi xo ka xi nga tisi ntwanano exikarhi ka switwananisiwa
xitwananisi xa nhlokomhaka xa nka(la)hetiseko xi tsandzeka ku tisa ntwanano
unisa_multilingual_linguistic_terminology_154
infinitive mood
sekaoho
modirišogo
Indlela lesasento
limudi la dzinaliiti
indlela esbizo
isibanjalo esingenamvumelwano
indlela esabizo
hlayelo ra tshamelo
refers to that form of the verb which is characterised by the infinitive prefix (Louwrens, 1994: 85)
e lebisitse ho sebopeho seo sa leetsi se ikgethollang ka sehlongwapele se sa phethahalang
batho ba ho rata ho bua haholo
sebopego sa lediri sa go etwa pele ke hlogo ya 'go-'
Sebopego sa modirišogo ga se fetogefetoge
indlela yesento lenetento leticalisa ngesicalo ku-
Babe usitjele kutsi imisho lesendleleni lesasento sitayibona nge sakhi ku-
li vhonala nga tshivhumbeo tsha liiti li taluswaho nga thangi I tumetshedzwaho kha tsinde la liiti (Louwrens, 1994: 85)
u vhala zwi a phasisa. U shuma zwi a pfumisa. U lila zwi a tungufhadza.
Yindlela eyakhiwa ngesithomo sebizo sesigaba 15 u-uku-. Itjhugulula isenzo isinikele ubujamo bebizo.
Uyakuthanda ukuhlekela phezulu nakathabileko. Igama elithi ukuhlekela lisendleleni esabizo.
isibanjalo esingenamvumelwano nesibizo esiyintloko (Louwrens, 1994: 41)
isibanjalo esingenamvumelwano sithetha ukuba asinamvumelano nesibizo ekubhekiselelwe kuso
inesenzo esinesiqalo u-uku-
indlela esabizo isebenzisa isenzo esinesiqalo samabizo esigaba
nkarhi wa riendli lowu wu tihlawulekisaka hi xirhangi xa nkalahetiseko
hlayelo ra tshamelo ri tirhisa xirhangi xa ntlawa wa 15 ku nga ku-
unisa_multilingual_linguistic_terminology_155
ingressive sounds
medumo e kenang
Ngumfutfwa lonemoya longenako
medumo e e thunyang
swintlokori
all sounds produced using an inwards-moving airstream mechanism. implosive consonants are made by an inward flow (Crystal, 2008: 245)
mantswe kaofela a hlahisitsweng ho sebediswa tshebediso ya ho hulela kahare molatswana wa moya. dumammoho tse kang ho opa matsoho di etswa ke ho phallela kahare
medumo e latelang moya o kena ka hare, [!, !h le nq]. mohlala (qala, qhoma le nqane)
Yonkhe imisindvo lephinyiswa ngemoya longena ngekhatsi ngekufutseka.
Bonkhe labomfutfwa banemoya longenako / Imisindvobatfwa
mibvumo yothe ine ya bveledzwa musi muya u tshi khou kokodzelwa ngomu. Themba dzi bulwaho nga golothala musi muya u tshi khou dzhenela ngomu (Crystal, 2008: 245)
medumo yotlhe e e tlhagisiwang ka go dirisa kelamowa e e gogelang mowa ka mo gare. Ditumammogo tsa dithunyetsateng di bopilwe ka kelo ya mowa e e gogelang ka mo gare
mo polelong 're hoha gompieno', 'h' wa 'hoha', jaaka go buiwa mo ditengwaneng dingwe tsa kwa Botswana, ke tumagogelateng
mipfumawulo hinkwayo leyi vumbiwaka hi ku khulukela ka moya endzeni
swintlokori i switatisi leswi loko swi twarisiwa ku nga na ku ntlokola swo tanihi [q]
unisa_multilingual_linguistic_terminology_156
initialisation
ho qala
tšhomišo ya ditlhakapele
Kufaka luhlavu
inishialaizesheni / tshikhau {nz=nazwinwe-vho. Vho renga vhurotho, swigiri, malegere,…
ditlhakapele
vurhangelarito
reflect the separate pronunciation of the initial letters of the constituent words (TV, COD) (Crystal, 2008: 1)
supa qapodiso e arohaneng ya ditlhaku tse qalang tsa karolo ya mantswe
titjhere e qapodisa mantswe a ho qala ka ho tshwana
mokgwa wa kopafatšo wa go šomiša ditlhaka tša mathomo tša mantšu a a bopago sekafoko goba lefoko
Kopafatšo ye SABC e bopilwe ka tšhomio ya ditlhakapele
Kufaka luhlavu lwekucala egameni
Kholekile akakasayini ufake tinhlvu tekucala teligama.
noun / tshi sumbedza khethekanyo ya kubulele kwa maledere i a u thoma kwa zwipida zwa maipfi (TV, COD) (Crystal, 2008: 1)
z. / pfufhifhadzo}
ke tlhagiso ya kapodiso e e aroganeng ya ditlhaka tsa ntlha tsa mafoko tse e leng karolo ya popego ya mafoko ao (TV, COD)
mmegadikgang o dirisa ditlhakapele go khutsafatsa pegelo
ku humelerisiwa ka matwariselo man'wana ma maletere yo sungula ya marito xidzi
vurhangelamarito byi paluxa nkomiso wa marito yo karhi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_157
instrumental adverb
lehlalosi la sesebediswa
lehlathasedirišwa
Sandziso lesimcoka
lidadzisi la maitele
isandiso sokusizako
isandiso sokusizayo
letlhalositiriso
riengeterixitirhisiwa
a word which uses a morpheme which indicates a means by which the verb is carried out
lentswe le sebedisang mofimi o supang mekgwa eo leetsi le ntshetswang pele
mosadi o faha pitsa ka lesokwana
lehlathi la go laetša selo se tiro e dirwago ka sona
Sekafoko sa go thoma ka letlema la ka, le le tlaleletšwago ke leina, se bitšwa lehlathasedirišwa
Ligama lelisebentisa sakhi kukhomba kutsi sento senteka ngani nome njani.
Simelelwe ufaka sandziso sekusebentisa kusichazela kutsi babe uhambe ngani.
ndi ipfi line la shumisa zwipida zwa maipfi ane a sumbedza kubveledzele kwa liiti.
u tshimbila nga u hwenya. Mulalo u amba nga u hevhedza. U nwala nga u ongolowa. / lidadzisi la kuitele
Sisakhi esisetjenziswa namabizo ukwakha isandiso esikhomba bonyana isenzeko senziwa ngani.
Isirhunyezo esithi SABC sisebenzise iinhlavu zokuthoma zamagama.
isakhi esisetshenziswa namabizo ukwakha isandiso esikhomba ukuthi isenzeko senziwa ngani
isandiso sokusizayo siyasebenza kunoma imuphi umusho
lefoko le le dirisang popi e e supang tsela e ka yona lediri le diregang ka yona
ka botswerere', mo go , 'ke apeile nama ka botswere' ke letlhalositiro
rito leri tirhisaka swinembeletwana leswi kombisaka ndlela leyi riendli ri humelelaka hayona
riengeterixitirhisiwa ri na nkoka swinene eku humeleriseni ka swo karhi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_158
interjection
lelahlelwa
lelahlelwa
Sibabato
liaravhi
isibabazo
ezomlebe nomva wenkalakahla
isibabazo
rihlamari
a word … which indicates an emotional state or attitude
lentswe … le bontshang boemo ba maikutlo kapa boitshwaro
jo! ka batla ke shwa
lentšu le le laetšago maemo a maikutlo bjalo ka lethabo, makalo, letšhogo le go selekega eupša le se la rwala tlhalošo ya go šupa se sengwe
Mantšu a bjalo ka: Šatee!, Aowi! le Nxanxae! ke malahlelwa
Ligama nobe sento lesikhomba umoya lotsite loneluvelomagama.
Samkelisiwe unele wababata kwadvuma tintsaba.
ndi ipfi…line la sumbedza vhuimo ha madipfele kana vhuvha.
Rudzani o wa a ri yowee! mulenzhe wanga wo vundea. Lufuno o rwiwa nga mme awe a ri mawee! ndi hone ndo fa. / tsumbedzo ya vhupfa
Sikhekhe sekulumo esisetjenziselwa ukubabaza.
(i) Isibabazo semvelo: Tjhe! Yela sami! Babamkhulu-ke! Madekhethu! (ii) Ziyasetjenziswa ziphambe lezo ezisuselwe emabizweni: Awo mntakababa! Madekhethu Khulelaphi!
isandi esiphinyiselwa kumva wenkalakahla (jonga ezomva wenkalakahla) nezikhatshwa ngaxeshanye kukuqutheka kwemilebe (Cystal, 2008: 264)
u- 'w' sisandi semilebe nomva wenkalakahla
igama eisetshenziselwa ukubabaza
isibabazo olunye lwezingcezu zenkulumo
rito leri kombisaka xiyimo xa mianakanyo kumbe vonelo
rihlamari ri tirhisiwa ku humesela vutitwi bya munhu ehandle
unisa_multilingual_linguistic_terminology_159
interlocutor
monkakarolo
Labakhulumako
muambwanae
ohlanganyele ekulumeni
ukufundwa kolwimi olutsha
ohlanganyele enkulumeni
babuisani
xivulavulelwa
any person with whom someone is speaking (Crystal, 2008: 294)
motho ofe kapa ofe eo motho e mong a buwang le yena
mme le ntate ba buisana ka bokamoso ba bana ba bona
Ngunome bani lochuba inkhulumo nalomunye, bacocisane.
Akusikuhle kuphatamisa labakhulumako. / ingcogci
muthu munwe na munwe ane a vha hu tshi khou ambiwa nae nga munwe (Crystal, 2008: 294)
mudededzi vho vhudza vhagudi uri, "uri ni kone u phasa ni fanela u thetshelesa ni tshi funziwa". Mulalo o amba na Khodani a ri; "nnekedzeni tshidulo". / vhadavhidzaniwa navho.
umuntu okhulumako nofana olalele ikulumo.
Bababe, khengatjho bona uyebile! Igama bababe, emutjhweni lo lisibabazo.
ukukhula kolwimi ebantwaneni, igama elibhekiselele kwinkqubo okanye kwisiphumo sokufunda umba othile wolwimi, ukuze ekugqibeleni kube lulwimi ngokupheleleyo (Crystal, 2008: 8)
akululanga ukufunda ulwimi olutsha xa selemdala umntu
umuntu okhulumayo noma olalele inkulumo
umuntu ohlanganyele enkulumeni wenza ingxoxo iqhubeke
motsayakarolo mo puisanong
fa o re, 'Tlhalefo nkemele, ke go kopa, mmuisiwa fa ke Tlhalefo'
munhu un'wana na un'wana loyi ku vulavuriwaka na yena eka nkarhi wolowo
xivulavulelwa i munhu/xanchumu lexi nga exikarhi ka muvulavuri na le ndhawini ya le kule ni muvulavuri
unisa_multilingual_linguistic_terminology_160
interrogative
ho hloma dipotso
lebotšiši
Umbuto lohlolisisako
mavhudzisi
umbuzo
usapho lweelwimi
umbuzo
rivutisi
a term used to refer to all linguistic structures which are used to express questions
lentswe le sebedisitsweng ho supa dibopeho tsa puo kaofela,tse sebedisitsweng ho bonahatsa dipotso
lepolesa le hloma mmelaellwa dipotso
lentšu le le šomišwago go laetša potšišo
Mabotšiši ke mantšu le dikutu tše bjalo ka: na, afa, a, neng, kae, mang, -kae, -kakang, le -fe?
Ligama lelisetjentiswa elwimini kuveta umbuto lohlolisisako.
Thishelahnloko uyawutsandza umbuto lohlolisisako
ndi ipfi li sumbedzaho zwivhumbeo zwa luambo lothe zwine zwa shumiswa kha u vhudzisa dzimbudziso.
Mulalo u dzhena ngafhi tshikolo? Mvula I nesa nga khalanwaha ifhio? Ni tou vha nwana-de a sa pfi? / mbudziso
ligama elisetjenziselwa ukubuza . EsiBdebeleni kunezakhi ezisetjenziselwa ukubuza.
Umntazanyana kadadwethu uhlanza izitja. Emutjhweni lo kunga hlonywa amanye amagama. Umntazanyana kadadwethu omncani uzihlanza kuhle izitja. Ukuhlonywa kwamagama la emutjhweni kutjengisa bonyana amagama la ahlukene.
iilwimi ezihlelwe kunye ngenxa yenyaniso yokuba ziliqela iilwimi ezineempawu ezininzi ngokwezeelwimi ezifana ngazo nekukholelwa ekubeni ziphuhle kwintsusa enye (Richards and Schmidt, 2010: 318); a number of languagesthat are classified together due to the fact that they have historically originated from the same source called Proto-Bantu as result they share a variety of common linguistic features (Louwrens, 1994: 94)
isiXhosa sililungu losapho lweelwimi zesiNtu
igama elisetshenziselwa ukubuza
umqeqeshi ubuza umbuzo
thema leri tirhisiwaka ku thya swivumbeko hinkwaswo swa xilingwistiki leswi tirhisiwaka ku vutisa swivutiso
rivutisi i rito leri tirhisiwaka eku vutiseni ka swivutiso, ro tanihi ra xana? kumbe imani?
unisa_multilingual_linguistic_terminology_161
intransitive verb
leetsi le se nang moetsuwa
Sento lesingenamentiwa
Maipfi mapambwa
riendlinkantlulelo {riendlinkantlulelo i riendli ro ka ri nga pfelerisi}
verbs which denote processes or actions which cannot affect objects
maetsi a hlalosang tshebetso kapa ketso e ke keng ya ama baetsuwa
titjhere e a ruta
Sento lesingalandzelwa ngumentiwa emushweni.
Phela kuyenteka kutsi libintana lingabi naye umentiwa.
maiti a sumbedzaho maitele kana nyito dzine a dzi kwami zwiitwa.
Ntsundeni u khou tuwa zwino. Malume vho sokou bvelela. Makhulu vha khou gwadama. / maiti a sa dzhii tshiitwa/nyito I sa dzhii tshiitwa
la / maendli lama ma kombisaka endlelo kumbe swiendleko leswi nga khumbaniki na swiendliwa
riendlinka(la)ntlulelo i riendli ro ka ri nga pfelerisi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_162
invariable copulative
leba le sa fetoheng
leba la go se fetogefetoge
Sibanjalo lesitimele
Maipfi mapambwa
isibanjalo esinganalo itjhebiswano nebizo eliyihloko
ingqula
isibanjalo esingenabo ubudlelwano nebizo eliyinhloko
kopulatifi e e sa fetogeng
riyimelariendlinkantwanano {riyimelariendlinkantwanano a ri humelerisi ntirho wa yona}
copulative which does not have agreement with the subject noun (Louwrens, 1994: 41)
leba le se nang tumellano le lebitso moetsi
ho haufi kapa ho hole
leba le le sa hlangwego ka lekgokasediri eupša le nago le lekgokedi la go se fetošwe ke legoroina la sediri
Leba la go se fetogefetoge le tsebega ka -ke- ka tumelo le -ga se- ka kganetšo mo go modirišopego
Sibanjalo lesingenasivumelwano nelibito leliyinhloko.
Sibanjalo lesitimele singasetjentiswa sodvwa emshweni.
ndi mbofho ine ya si vhe na thendelano na nefhungo. (Louwrens, 1994: 41)
nne ndi mudededzi. Nne ndi mufunzi. nne ndi mulimisi. / mbofho I sa shanduki
Igama elisibanjalo elinganatjhebiswano nebizo eliyihloko.
Isibonelo: Ukuhlala ungasebenzi akunamali. Kilomutjho isenzo ukuhlala asitlhogi umenziwa ukuze umutjho uzwakale.
indawo kumjelo womoya, okanye kuqhoqhoqho, equlethe imiphimbo (Crystal, 2008:269)
ilizwi lakhe liyatshothozela kuba ingqula yakhe inesilonda esichaphazela ukusebenza kwemiphimbo
igama eliyisibanjalo elingenaboubudlelwano nebizo eliyinhloko
ukusebenzisa isabizwana esingenabo ubudlelwano nebizo eliyinhloko kuyinto enzima
kopulatifi e e se nang tumelano le sediri sa leina
tau e nna letlhoo, mo ga go na kamano le sediri sa leina
la / riendlwanhlangano leri nga ri ki na vuxaka na nhlokomhaka ya riendli
riyimelariendlinka(la)ntwanano a ri humelerisi ntirho wa yona
unisa_multilingual_linguistic_terminology_163
isogloss
puwana e fapaneng
mmotwana
Ayisogilosi
Maipfi mapambwa
umkhawulo wamalimi
isandi esiphinyiselwa kwicala lomlomo
umngcele wezilimi
isotlelose
xindzilikanisatindzin'wana
a term used in the study of dialects to refer to a geographical area which is demarcated on a map and within the boundaries of which a particula dialect is spoken
lentswe le sebedisitsweng ho thuto ya puo e buuwang sebakeng se itseng kapa ke batho ba itseng feela ho lebisa ho sebaka sa tikoloho e behetsweng meedi mmapeng eo puo e buuwang sebakeng se itseng kapa ke batho ba itseng feela e buuwang.
puwana ya Makgolokwe e ba kgetholla hara Basotho ba bang
tikologo ya leago ye mellwane ya yona e laeditšwego mmepeng, yeo polelosemmotwana ye e itšego e bolelwago go yona
Mmepe wo o lego ka go Mokgokong (1968) o tšweletša mebotwana ya Sesotho sa Leboa gabotse
Ngumncele kumephu lowehlukanisa tindzawo ngekwendlela letibentisa ngayo lulwimi.
Kulesigodzi iyakhulunywa i-ayisoglosi. / Ngumncele wetilwimi
ndi ipfi li shumiswaho kha ngudo dza matavhi a luambo u sumbedza nga ha vhupo ha shango ho khethekanywaho kha mapa ine matatavhi a luambo lwonolwo a ambiwa hone,
mutukana o rwa nwana a lila (dialekithi ya Tshiphani). Mutukana o napa nwana a lila (dialekiti ya Tshitavhatsindi). Mutukana o diya nwana a lila (dialekiti ya Tshironga). / vhupo ha dialekithi
Ligama eliqalise endaweni ekhonjwe ebalazwe emukhawulo welimi elukhulunywa kileyondawo.
Ubaba ngumakhi, kilomutjho, isibanjalo ngumakhi asinalo itjhebiswano nebizo eliyihloko.
nasiphi isandi apho umoya uphuma khona kwicala okanye kuwo omabini amacala ebevaliwe omlomo, njengakwiintlobo ezahluka-hlukeneyo zesandi esingu-l (Crystal, 2008: 270)
isandi esiphinyiselwa kwicala lomlomo njengo 'l' siwukhupha okanye siwufake umoya ecaleni lomlomo
igama elibhekise endaweni ephawulwe ebalazweni engumngcele wolimi olukhulunywa kuleyo ndawo
umgcele wezilimi uyabonakala kwibalazwe
lereo le le dirisiwang mo dithutong tsa diteme go kaya lefelo le le rileng le kgaogantsweng ka mmapa mme di le mo gare ga melelwane e teme e e rileng e buiwang mo go yona.
isetlelose ya SeKgatla e akaretsa mafelo a a dikologilweng ke Moruleng, Mogwase, Ramatshaba-lemao, Mononono le Sefikile
thema leri tirhisiwaka eka dyondzo ya marin'wana ku thya matshamelo ya ndhawu ku ya hi leswi yi nga avisiwa xiswona kumbe ku ya hi mepe, nakambe ku ya hi ndzelikano wa ndhawu leyi ririn'wana ro karhi ri vulavuriwaka eka yona
xindzilikanisatindzin'wana i ndzilekano wo hambanyisa marin'wana mabirhi lama ma hambanaka hi ndlela yo karhi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_164
labial sounds
medumo ya dipounama
Bondzebembili
Maipfi mapambwa
itjhada elindebembili
umsindo ongundebe
mpfumawulo wa milomo
as in labio-dental sounds, such as [f] / Cystal, 2008: 264 / <active use of one lip or both lips (as in bilabial consonants such as [b] >
tshebediso ya pounama e le nngwe (tje ka ha ho medumo ya… ,e jwaloka [f]) kapa dipounama ka bobedi (jwaloka ha ho didumammoho tsa dipounama,tse jwalo ka [b])
ha o qapodisa medumo ya dipounama, medumo e tswa dipakeng tsa dipounama (f, b)
" Umsindvo lophinyiswa ngekuhlanganisa tindzebe temlomo totimbili."
Bafundzi baphimisa bondzebembili
<Mibvumo ine ya buliwa ho shumiswa meme nthihi (sa kha mibvumo ya nduma-mulomo, sa [f] kana musi ho shumiswa meme dzothe dza fhasi na dza ntha ( sa kha mibvumo ya themba meme sa [b] [Crystal, 2008:264]>
fafadzela= Masindi o fafadzela miroho yawe. Babamela= Tshinoni tshi khou babamela nge tsha fashwa nga vhulimbo. Vala=O vala vothi. / themba labiala
Nakuphinyiswa itjhada elingundebembili iindebe ziyahlangana bese ummoya ovela emaphatjhini ubanokuvimbeka isikhatjhana bese udedeleka msinyana.
Ilwazi ekhelathulwa ngaphambili ekulumeni livame ukuba ngaphambi kwelwazi elitjha ekulumeni.
umsindo ongundebe uyinto engajwayelekile esiNgisini
<"ntirhisiwo wa nomu wun'we tanihi le ka mipfumawulo ya xitatisi xa nomotino, xo tanihi [f] kumbe milomu hamimbirhi (tanihi le ka xitatisi xa milomo xa [b] ">
mpfumawulo wa milomu wu vumba switatisi swo tanihi [b] na [f] na swin'wana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_165
labiovelar
poutengwana
Bondzebembili lababolwangeni
Maipfi mapambwa
xitatisi xa lakalaka xo nomuhatiwa
a sound made at the velum (see velar) with the simultaneous accompaniment of lip-rounding (Cystal, 2008: 264)
modumo o etsuwang mahalapeng a bonojwana (sheba lelengwana) ka ho kenyeletswa ka nako e le nngwe botjhitja ba pounama
batswadi ba [R]ata bana ba bona
Umsindvo lophinyiswa ngekusebenta kwemalakanya kanye netindzebe temlomo njengangwaca "w"
Bosankamisa labanye baphindze babe bondzebelwangeni / Bondzebelakanya
Mubvumo une wa bulwa kha velum, une musi u tshi bulwa ha vha na u kuta ha meme dza mulomo (Crystal, 2008:264)
kw= Tshikwavhavha tsho kwambatela muri. Xw= ni vhee tshisevho kha muxwatu. Gw= vhana vha khou tambisa gwangwangwa la modoro. / labio-vela
mpfumawulo lowu vumbiwaka elakalakeni wu landzeriwa hi nomu wa xirhendzewutana hi ku xaxamela
xitatisi xa lakalaka xo nomuhatiwa xi engeteleriwile swihlawulekisi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_166
laminal sounds
medumo ya lera le lesesanyane
Bongwacansinini.
Mibvumo ya laminala
itjhada elakheka elimini
igama ngokwemithetho yegrama
umsindo owakheka olimini
medumo ya laminale
xitatisi xa ririmi
a sound made with the blade or lamina of the tongue in contact with the upper lip, labio-velar
ke hore medumo ya teme meno / <modumo o etsuwang ke lehare kapa lehare la leleme ha le kopana le pounama e kahodimo, labio-halapa meno kapa pento ya marenene (ke hore pourenene kapa meno >
leleme la ntate le ile la [R]a[R]ahana ha a bua ka taba tseo
Imisindvo leyenteka nalulwimi lutsintsa tinsini.
Nakulwangiswa bayagucuka bonsinini babe bolwangeni / Bonsinini
ntha ha lulimi / Mubvumo une wa bulwa musi thodzi ya lulimi yo kwama meme dza ntha dza mulomo, labio-vela,kana sa kha kha mibvumo ya alveoli (zwine zwa vha lamino-alveoli) kana mibvumo ya nduma-lulimi (zwine zwa vha lamino-denthala) (Crystal, 2008:264-265)
th= Mutukana o lumiwa nga thatha. D= o wela dindini. N= mvula yo na namusi.
Litjhada elenzeka lokha nakusetjenziswa ilimi
Umuntu nangabe ulimele ilimu uvame ukungakwazi ukukhuluma kuhle.
kwiilwimi ezisebenzisa ubhalo lonamathelwano lwezakhi zegama, igama elisesikweni elihambelana negama elithile ngokwezifundo zeelwimi (Taljard and Bosch, 2006:433)
igama ngokwemithetho yegrama lichazwa njngelikwaziyo ukuba nentsingiselo yalo lizimele lodwa
impimiso yomsindo esebenzisa ulimi
umsindo owakheka olimini uphimiseka kalula
modumo o mo go ona matlhakore a lelelme kgotsa lamina ya lelelme e amang dipounama tsa kwa godimo, ditumapougalapa, meno kgotsa marinini
modumo 'z', o e leng wa laminale, o dirisiwa mo mafokong a maadingwa go tswa mo dipuong tse dingwe, jaaka mo polelong e, 're ne re etetse kwa zuu, go bona diphologolo''
mpfumawulo lowu vumbiwaka hi ririmi loko ri khumba nomu wa le henhla
xitatisi xa ririmi xi katsa na xa lakalaka xo nomuhatiwa
unisa_multilingual_linguistic_terminology_167
language acquisition
phumano ya puo {phumano ya puo ngwaneng e matlafatswa ke mmangwana ngwana ha a ithuta puo o qoba medumo e thata e rarahaneng ha a lokela ho bitsa nama – modumo wa “n”o batla o ba thata mme o fumana wa “m”o sa fane ka bothata ka hoo o bitsa nama mama; mmangwane
go ithuta polelo
Kufundza lulwimi
Ndivho ya luambo kha nwana {ndi khou humbela yegere> ndi khou humbela malegere. Ndi do mu hwa
ukufunda ilimi
ukufunda ulimi
go ithuta puo
makumelo ya ririmi
the growth of language in children, a term referring to the process or result of learning (acquiring) a particular aspect of a language, and ultimately the language as a whole (Crystal, 2008: 8)
kgolo ya puo baneng, lereo le lebisang ho tshebetso kapa sephetho sa ho ithuta (ho fumana) ntlha e ikgethang ya puo, mme qetellong puo ka kakaretso / > mamane}
dikgato tša mathomo tša go ithuta go boledišana le ba bangwe ka polelo ye e itšego
Ngwana o kgona go ithuta polelo ya batho ba a golelago magareng a bona
Indlela bantfu lebatfola ngayo lulwimi nekuluvisisa baphindze balusebentise, bachumane ngalo ngemphumelelo.
Bantfwana besikolo bayalufundza lulwimi.
Nyaluwo ya luambo kha vhana, liipfi line la sumbedza nyimele kana ndila ya u guda zwinwwe zwipida zwa luambo, na lwone luambo nga u angaredza (Crystal, 2008:8) / > ndi do mu rwa. Ndi do tuwa matsheo> ndi do tuwa matshelo. / ngudo ya luambo kha nwana}
Kulokha umntwana omncani nakafunda ukukhuluma nofana umuntu omdala nakafunda ilimi lesibili.
itjhada elinjengorhwalabha lakheka lokha isithebe nofana iphakathi lelimu lithinta ilwanga eliqinileko.
indlela ingane encane eyazi bgayo inkulumo noma indlela umuntu omdala elwazi ngayo ulimi lwesibili
ukufunda ulimi kuyinto engelula
kgolo ya puo mo baneng, lereo le le supang tirego kgotsa dipholo tsa go ithuta dintlha tse di rileng tsa puo mme kwa bofelong, go ithutwe puo ka kakaretso
go ithuta puo go bonolo thata mo baneng ba ba golang ba buisiwa ka yona
thema leri tirhisiwaka ku thya endlelo ro dyondza xiphemu xo karhi xa ririmi, kahlekahle ririmi hi ku angarhela
makumelo ya ririmi ya katsa ku ndlandlamuka ka ririmi eka vana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_168
language attitudes
boitshwaro ba puo
Kwemukela lulwimi
Vhudipfi kha luambo lwau
ubujamo bengqondo yabantu ngelimi
amagama abolekiweyo
isimo sengqondo ngezilimi
tebo maleba le dipuo
matitwelo eka ririmi
the feelings people have about their own language or the language(s) of others (Crystal, 2008: 266)
maikutlo ao batho ba nang le ona ka dipuo tsa bona kapa dipuo tsa batho ba bang
botshwaro bo bobe ho kgella dipuo tsa ba bang fatshe
Indlela bantfu lebacabanga babuye bemukele ngayo lulwimi
Kwemukeleka kwelulwimi kuyahambisana nekutfutfuka kwalo. / Umbono ngelulwimi
Vhudipfi hune vhathu vha vha naho kha luambo lwavho kana luambo lwa vhanwe. (Crystal, 2008: 266)
Vhavenda vha dzhia luambo lwa Tshivenda lu sa kondi. Vhathu vha nyambo nnzhi vha dzhia Luambo lwa Tshivenda lu tshi konda. Mazulu vha dzhia luambo lwa Tshizulu lu lwa nthesa kha dzinwe nyambo. / vhupfa kha dzinyambo
Indlela abantu abacabanga ngayo mayelana namalimi.
Ukufunda ukukhuluma ilimi ebantwaneni abancani yinto ezenzakalelako.
amagama ngokwezifundo zolwimi athathwa kulwimi oluthile okanye isiyelelane esivela kolunye ulwimi (Crystal, 2008: 58)
ukuze kuphuhle isigama solwimi oluthile kubakho amagama abolekiweyo asetyenziswa njengoko athathwe kolunye ulwimi
indlela abantu abacabanga ngayo ngezilimi zabo noma ngezabanye abantu
abantu banezimo zengqondo ngezilimi ezikhulunywa ngabanye
maikutlo a batho ba nang le ona tebang le puo ya bona kgotsa (di)puo tsa ba bangwe
tebo maleba le dipuo ya batho ba ba le bantsi ke gore puo ya SeVenda e thata e bile BaVenda ka bontsi ba ithuta dipuo tse dingwe
ntwiwo lowu vanhu va nga na wona hi ririmi ra vona kumbe tindzimi ta van'wana
atitwelo eka ririmi ma katsa mavonelo, mianakanyo na swin'wana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_169
language group
sehlopha sa puo
sehlopha sa maleme
Licembu letilwimi
Tshigwada tsha muta wa luambo
isiqema samalimi
isihlomelo esichaza indawo
iqembu lezilimi
setlhopha sa dipuo
ntlawa wa ririmi
sub-division of the language family
karolwana ya lelapa la puo
Afrika Borwa dipuo di arotswe ka dihlopha, jwalo ka sehlopha sa dipuo tsa Sesotho se na le Sesotho, Sesotho sa Leboa le Setswana
karolo ya moloko wa maleme ye e bopšago ke maleme a go batamelana kudu ka go swana
Sesotho sa Leboa, Setswana le Sesotho (sa Borwa) ke maleme a sehlopha se tee se elego sa Sesotho, mola Sethosa, Sezulu, Setebele le Seswati e le maleme a sehlopha sa Nguni / malemeseboka
Tincenye telulwimimndeni
Lonkhe licembu lelulwimimndeni aluhlangane ehholeni.
Khethekanyo ya muta wa luambo
Vhavenda vha amba Tshivenda. Vhatsonga vha amba Tshitsonga. Vhapedi vha amba Tshipedi. / tshigwada tsha luambo
yingcenye yomnedni wamalimi
Amalimi wesiNtu amndeni owodwa.
isihlomelo esichaza isenzi ngokwendawo.
u-'esikolweni' sisihlomelo esichaza indawo kwisivakalisi esithi: 'Abantwana baya esikolweni'
ingxenye yomndeni wezilimi
iqembu lezilimi libandanya ingxenye yezilimi zesiNtu
karoganyetso ya magoro a dipuo
Setswana se wela mo setlhopheng sa dipuo sa dipuo tsa Sesotho
avanyiso wa ndyangu wa ririmi
ntlawa wa ririmi ra Xisuthu xa N'walungu i Xisuthu ku katsa Xitswana na Xisuthu xa Dzonga
unisa_multilingual_linguistic_terminology_170
language zone
puo ya lebatowa
zoune ya maleme
Umncele welulwimi
izowuni yelimi
dikgaolo tsa dipuo
zoni ya ririmi
lebatowa le bontsha boemo boo puo e bo fuweng tlhophisong ya dipuo. Xhosa, ullu, Swati, Ndebele, Fengu Baca, Hlubi, Nhlangwini, Lala
karolo ye e itšego tlhophong ya maleme go ya ka tswalano ya ona ya setlogo, sebopego le boagišani
Mo tlhophong ya Guthrie ya maleme a Batho, maleme a Afrika-Borwa a wela zouneng ya S
Umncele lohlukanisa lulwimi ngekwetindzawo
Bahlatiyi bahlatiya tilwimi ngekwemingcele yato.
Ukuhlelwa kweamalimi weSintu ngokuyangokweendawo ezihlukileko.
Isiqhema samalimi sibandakanya ingcenye yamalimi weSintu, okutjho bonyana amalimi wesiNguni asiqhema samalimi.
mafelo a a farologaneng go ya ka dipuo tse di farologaneng
dikgaolo tsa dipuo di akaretsa Setswana se kwa Bokone Bophirisa mme SeZulu kwa Kwa-Zulu Natal
xiphemu xa byongo (eximatsini eka vanhu vanyingi) laha ku kumekaka leswi fambelanaka na ririmi
zoni ya ririmi yi pfuneta ku humelerisa makumelo ya ririmi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_171
larynx
kodu
kodu
umphimbo/lugilo
Ndila ya muya
ugilonko/ umphimbo
amahlelo achaza indawo
umphimbo; igilo
kgokgotso
kholokholo
the part of the windpipe, or trachea, containing the vocal folds (Crystal, 2008:269)
karolo ya phaephe ya moya, kapa terakhea enang le mameno a karolo ya lentswe
medumo e meng e qapodiswa kodung, jwale ka [kg] ho kgokgotho
setho se se šomišwago ge go hlabošwa medumopolelo go kwagatša lentšu
Ge modumo o kwagatšwa ka kodu, lentšu le a kwagala / pokisintšu
Ingcenye yesitfo semphimbo lesenta umgudvu wemoya loya emaphashini futsi ibambe netintsambo telivi.
Timphimisi letinjengemhimbo tibaluleke kakhulu
Tshipida tsha ndila ya muya tshine tsha vha na bogisi la ipfi
a, e, I, o, u. m, l, r. / gulokulo
Lo mlomo womphimbo ophakathi kweentambo zelizwi
AmaLimi weSintu ahlelwe njengamalimi akhulunywa eTlhagwini.
amahlelo ele-16, le-17 nele-18 (Louwrens, 1994: 98)
amahlelo achaza indawo afana nehlelo lesi-16 eliqulethe amagama afana no-apha, apho, phaya
ingxenye kabhongwana enezintambo zephimbo
uma umphimbo ubuhlungu nezwi liyasha.
karolo ya mokgakgama e e nang le memeno ya modumo
modumo 'g' mo go kgaola o dumisiwa go tswa kwa kgokgotsong
xiphemu lexi khomaka tinsinga ta rito
kholokholo ri tirhisiwa ku mita swakudya, ku hefemula na ku vulavula
unisa_multilingual_linguistic_terminology_172
lateral
lehlakore
Ngwacaceleni
U bva ha muya nga lurumbu
uhlangothi
isimaphambili sesalathandawo
unhlangothi
ditumatlhaamarama
xitatlhelo
any sound where the air escapes around one or both sides of a closure made in the mouth, as in the various types of l sound (Crystal, 2008: 270)
modumo o mong le mong moo moya o tswang ho potoloha lehlakore le leng kapa a mabedi a ho kwalwa ho entsweng ka molomong, jwalo ka mefuta ya medumo ya l
medumo e tshwanang le [hl,tlh] ke ya bohlakore mantsweng a kareng hlafuna le tlhapi
Ngungwaca lophinyiswa ngekutsi umoya uphume emaceleni emlonyeni
Tikhona timphimisi letinganyakati nawuphimisa ngwacaceleni
Mubvumo munwe na munwe une musi u tshi buliwa muya wa bva nga matungo ha afho ho thivhelwaho muya mulomoni sa zwine zwa bvelela musi hu tshi bulwa mubvumo wa [ I ].
nela= mvula yo nela vhana vha tshi khou tamba. tala= sekwa li khou tala mulamboni. lala= vhana vha a tavhanya u lala. / muya u bvaho nga matungo
Litjhada elithi naliphinyiswako ummoya uphume emahlangothini welimu.
Lokha nakuphuma ummoya emrhobeni kagilonko kudaleka amatjhada ahlabako/aboputju abanjengalaba, k [k']; t [t']; p [p']
ibinzana lamagama elisetyenziselwa ukuchaza izimaphambili zezibizo ezifumaneka kumahlelo ezalathandawo
U-e sesona simaphambili sesalathandawo esixhaphakileyo esiXhoseni
umsindo othi lapho uphinyiswa umoya ophume ezinhlangothini zolimi
umsindo ongunhlangothi uphimiseka kalula
modumo mongwe le mongwe o mo tumisong ya ona, mowa o sutlhang go dikologa ka mo gare ga legano mo letlhakoreng le lengwe kgotsa matlhakore ka bobedi a go tswalega go go diragalang mo leganong jaaka mo mefuteng e e farologaneng ya modumo
medumo tl le tlh ke ditumatlhaamarama ka fa di tumisiswa ka go ntshiwa ga mowa ka ditlhaa le marama
mpfumawulo wun'wana na wun'wana lowu vaka kona loko moya wu phohla hi le ka tlhelo rin'we kumbe matlhelo hamambirhi ya mpfaleko enon'wini, tanihi tinxaka to hambanahambana ta mpfumawulo wa [I]
xitatlhelo xi na switatisi swo tanihi [l], [hl] na swin'wana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_173
lexical morphemes
dimofimi tse nang le moelelo
Sakhi lesicuketse umcondvo
Zwivhumbi zwa maipfi maswa {mbudzi> mutukana u khou lisa mbudzi. Vhubva> Maemu u na vhubva vhu shonisaho, munna> munna wa vhuhali o swika. / zwipida zwo vhumbaho ipfi}
dipopifoko
xiakirito
morphemes used for the construction of new words in a language, such as in compound words (e.g. blackbird), and affixes such as -ship, -ize (Crystal 2008: 313)
dimofimi di sebediswa bakeng sa kaho ya mantswe a matjha puong, jwalo ka mantsweng a tswakuweng (mohlala Nonyana-ntsho), le dihlomathiso tse kang a -bo, -el-
tselakgopo ha e robatse tseleng (lentswe tselakgopo, le ahuwe ka dimofimi tse pedi e leng tsela le kgopo)
Sakhi lesisetjentiselwe kwakha emagama lamasha njengemabitombaca
Bafundzi labasekucaleni batawunika takhi letinemcondvo besekutsi labanye banikete letite umcondvo
Zwipida zwa ipfi zwi shumiswaho u vhumba maipfi maswa kha luambo, sa zwine zwa wanala kha maipfi-mbumbano(tsumbo; tshiivhamuronzhe) na musi ro tuma muitshila kha madzina I ngaho; -kadzi, -ana, -lume
dipopi tse di dirisiwang go bopa mafoko a mašwa mo puong, jaaka mo mainatswakong (j.k. leebarope), le ditlhongwana jaaka rata/baratani
mo polelong e, 'mosetsana o tshositswe ke molalatlhageng', go dirisitse leinatswako, 'molalatlhageng' mme le bopilwe ka tlhogo ya leina 'mo'+ lediri 'lala'+ leina 'tlhaga'+mogatlana wa letlhaodi la felo 'ng'
<swinembeletwana leswi tirhisiwaka ku vumba marito lamantshwa eka ririmi, tanihi rivitinkatsano (xk. na xinembeletwana tanihi xincikinyana>
xiakirito xi kota ku tiyimela hixoxe xi humesa nhlamuselo
unisa_multilingual_linguistic_terminology_174
linguistic word
lentswe la thutapuo
lentšu la linkwistiki
Ligama lelikhona elwimini
Ipfi li no ima li lothe
igama ngokwesayenzi yelimi
igama ngokwesayensi yolimi
lefoko la borutapuo
rito ra xilingwistiki
in languages that use conjunctive writing, one orthographic word that corresponds to one linguistic word (Taljard and Bosch, 2006:433)
dipuong tse sebedisang bongodi ba kgokahano, tsela ya ho ngola e le e nngwe e lokela ho tsamaisana le lentswe la puo le le leng
moshanyana o ratha patsi, (polelong ena mantswe a ka hara polelo ena a tsamaelana ho bopa moelelo)
lentšu go ya ka pharologantšho ya magorontšu leo ka nako ge re ngwala le ka tsenwago ke dikgoba ka bogare
Lefoko le: 'Monna o a sepela' le na le mantšu a mabedi fela a linkwistiki e lego leina le lediri
Ligama lelibhaliwe lelikhona nalelisetjentiswako elwimini lolutsite.
Tsine sitawubhala onkhe emagama lakhona nalasetjentiswako eSiswatini.
Luambo lune lwa shumisa matanganyi ane a shuma o ima a othe
O da ngauri vho muvhidza
Ligama elitlolwe ngokuhlanganisa. Awukho umehluko phakathi kwegama elitlolwe ngokomtlolomagama nangokwesayensi yilimi, ligama elilodwa.
Amalimi aneendlela ezihlukileko zokwandisa amagama asetjenziswa ngilabo abakhuluma ilimi lelo.
igama elibhalwa ngokuhlanganisa. Awukho umehluko phakathi kwegama elibhalwe ngokobhalomagama nangokwesayensi yolimi, yigama elilodwa
uthisha uhlaziya igama ngokwesayensi yolimi
mo dipuong tse di kwalwang ka go kgomaganya mafoko, lefoko le le bopilweng ka go aroganngwa le tsamaelana le lefoko le lengwe la borutapuo
udlangemini in isiZulu is a linguistic word which corresponds to three words o ja motshegare in Setswana
nandzelelano wa timofimi leti kotaka ku twarisiwa hi yin'weyin'we
rito ra xilingwistiki rin'we ri fambisana na matsalelo ya rito man'we eka ririmi leri tirhisaka matsalelo yo khomanisa
unisa_multilingual_linguistic_terminology_175
loan words
maadingwa
Emagama labolekiwe
Maipfi mapambwa
malombiwa
linguistic forms taken over by one language or dialect from another (Crystal, 2008: 58)
mefuta ya puo e nkuweng ke puo e le nngwe ho ya puong e nngwe (Crystal, 2008: 58)
ntate o dutse setulong (setulo ke leadingwa, le hlaha SeAforekanseng)
Emagama lakhiwa asuselwa kuletinye tilwimi ngekufaka takhi letiwenta emukeleke kulolulwimi lolubolekako.
Leligama"litafula" libolekwe eSibhunwini
Maipfi o pambiwaho a tshi bva kha dzinwe dzi nyambo
Vho renga tafula khulu
marito, swiaki, kumbe swivulwa leswi tekiweke eka ririmi kumbe ririn'wana ro karhi
malombiwa ya hundzuka xiphemu xa nkoka xa ririmi ra vaamukeri
unisa_multilingual_linguistic_terminology_176
locational copulative
lebatlhalosi
lebafelo
Sibanjalo sendzawo
Mbofho ya libulafhethu
isibanjalo esingundaweni
isibanjalo esingundaweni
kopulatifi ya lefelo
riyimelariendli ra vundhawu
is identical in structucture to the descriptive copulative, but it characterised by the fact that it is based on locatives and has a locative meaning (Louwrens, 1994: 96)
le a tshwana ka sebopeho ho lebatlhalosi, empa e tsebahala ka ntlha ya hore e itshetlehile sebakeng le hore e na le tlhaloso ya sebaka
leqheku le thabeng (polelong ena re hlalosetswa seo leqheku le se etsang, e leng hoba thabeng)
leba le le laetšago gore tlaleletšo ke lefelo le sediri se lego go lona
Lebatlhaloši le lebafelo a swana ka sebopego, eupša a fapana ka tlhalošo
Siyefana nesibanjalo lesichazako kepha sona sifaka indzawo.
Khulani usebentise sibanjalo sesilandiso kute acacise indzawo layichazako.
Mbofho I shumisaho libulafhethu
Mukegulu vha nduni
Isibanjalo esingundaweni sisuselwa kibondaweni ngokuhlonywa kwesakhi u-s hlangana nesivumelwano sehloko nokamisa kandaweni u-e.
Ukuphinyiswa kwamatjhada kuyingcenye yesayenzi yelimi
isibanjalo esakhiwe ngondaweni
isibanjalo esingundaweni siyinto engajwayelekile
e tshwana ka popego le kopulatifi ya tlhaloso fela e bonagala ka gore e ikaegile ka lefelo e bile e na le bokao ba lefelo
polelo 'mosimane o fa gare ga bagolo' e bontsha kopolatifi ya lefelo 'fa gare'
xivumbeko xo yelana ni xa riyimelariendli ro hlamusela, kambe rona ri tihlawulekisa hi ndlela yova ri kongomana na vundhawu na ku hlamusela vundhawu ntsena
riyimelariendli ra vundhawu ro yelana ntsena na riyimelariendli kambe a hi nchumu wun'we
unisa_multilingual_linguistic_terminology_177
locative adverb
lehlalosi la sebaka
lehlathafelo
Sandziso sendzawo
Lidadzisi la fhethu
isandiso sendawo
intsingiselo ngeenxenye nangokupheleleyo
isandiso sendawo
letlhalosi la felo
riengeteri ra vundhawu
an adverb which qualifies the verb in terms of place.
lehlalosi le lokafatsang leetsi maemong a sebaka
basadi ba bitsitswe moreneng kajeno mabapi le boitshwaro ba bona
lehlathi la go šupa lefelo
Moselana wa lefelo wa -ng o hlomelwa leinakakaretšong go le fetola lehlathafelo
Sandziso lesichaza sento ngekwendzawo.
Sandziso sendzawo sitawusetjentiswa ku layela sihambi kute singalahleki.
ipfi li shumaho sa lidadzisi la fhethu fhungoni
Mukegulu vho ya mulamboni/ Mukegulu vho ya Thengwe
Leli ligama elitjho indawo nofana umqondo wendawo ngokuhlomelele isakhi sikandaweni. Undaweni uyasuselwa kwezinye ingcezu zekulumo.
Akhe siqale naku umutjho: Mina vane ngisemsebenzini ngalesosikhathi. Kilomutjho igama elithi, ngisemsebenzini lisibanjalo sikandaweni.
ubudlelwane bentsingiselo obuphakathi 'kweenxenye' 'nokupheleleyo', njengevili nemoto okanye umlenze nedolo (Crystal, 2008: 302)
intsingiselo ngeenxenye nangokupheleleyo iquka intsingiselo yezakhi zamagama neyezivakalisi
igama elichaza kabanzi ngesenzo mayelana nendawo okwenzeka kuyo isenzeko
ingane isisebenzise kahle isandiso sendawo emshweni
letlhalosi le le tlhalosang lediri go ya ka lefelo
mo polelong 'lesea le wetse fa fatshe' 'fa fatshe' ke letlhalosi la felo
riengeteri leri bumabumelaka riendli
riengeteri ra vundhawu ri tirha ku engetela swo karhi eka riviti
unisa_multilingual_linguistic_terminology_178
locative classes
dihlopha tsa dibaka
Sigaba sandzaweni
Kilasi dza mabulafhethu
ditlhopha tsa maina tsa lefelo
mitlawa ya vundhawu
classes 16, 17 and 18 (Louwrens, 1994: 98)
dihlopha 16, 17 le 18
fatshe mona ho monate
Sigaba lesiveta indzawo njengesigaba 16,17,18
Bondzaweni banato tigaba njengawo emabito eSiswati.
Thangi dza mabulafhethu a kilasi 16(Fha-) ,17(Ku-) na 18(Mu-)
O dzula fhasi / murahu / kule
ditlhopha tsa maina tsa 16, 17 le 18
sekao sa setlhopha sa maina sa 16 ke namoune e wetse 'fa' fatshe, sa 17 ke mouwane o bonala fa 'godimo' ga thaba mme sa 18 tafole e 'mo' morago ga lebati
mitlawa ya 16, 17 na 18
mitlawa ya vundhawu ya 16, 17 na 18 yi vonaka hi swirhangi ha-, ku- na mu-
unisa_multilingual_linguistic_terminology_179
locative prefix
dihlongwapele tsa tulo
hlogo ya lefelo
Sicalo sandzaweni/sesandzisosendzawo
Thangi ya libulafhethu
isithomo sikandaweni {Isibonelo: isibaya
isafobe sesifaniso
isiqalo sikandaweni
tlhogo ya lefelo
xirhangi xa vundhawu
a term used to refer to the prefixes of nouns which occur in the locative classes
theme e sebediswang ho lebisa ho dihlongwapele tsa mabitso a nkang karolo ho dihlopha tsa sebaka
thaha e hahela hodimo sefateng (ho ho hodimo ke sehlongwapele sa tulo)
hlogo ye e hlomelwago leineng go laetša lefelo
Mo Sesothong sa Leboa matlema a mabedi go- le ga- a bitšwa dihlogo tša lefelo
Sicalo selibito lesiveta sandzisosendzawo.
Bafundzi batawukhipha ticalo tesandziso sendzawo.
Themo ine ya sumbedza thangi dza madzina zwi wanalaho kha mabulafhethu
U bva Ha-Khakhu / Ha-Mutele
Isakhi esisetjenziselwa ukwakha undaweni kezinye iinkhekhe zekulumo. / > esibayeni Kileligama esibayeni elingundaweni, u-e usithomo sikandaweni.}
isafobe esisusa igama lento ethile ngegama lenye into enxulumene kakhulu nayo (Baldick, 2001: 154)
igama elithi: oonyawontle sisafobe sesifaniso esinxulunyaniswa nabefundisi njengabantu abahambisa ivangeli
isakhi esisetshenziswa ukwakha undaweni emagameni angamabizo
isiqalo sikandaweni uma sisetshenziswa nesijobelelo sikandaweni zakha ondaweni kumabizo
lereo le le dirisetswang go kaya ditlhogo tsa maina tse di tlhagelelang mo ditlhopheng tsa maina tse di kayang lefelo
sekao sa setlhopha sa maina sa 16 ke namoune e wetse 'fa' fatshe, sa 17 ke mouwane o bonala fa 'godimo' ga thaba mme sa 18 tafole e 'mo' morago ga lebati
rito leri thyiweke swirhangi swa vundhawu bya maviti
ku lungelela xirhangi xa vundhawu xa e- kumbe xa eka- kumbe xa ka- i ndlela leyi tirhisiwaka eka ririmi ra Xitsonga yo vumba vundhawu bya maviti
unisa_multilingual_linguistic_terminology_180
locative suffix
sehlongwanthao sa tulo
moselana wa lefelo
Sijobelelo sandzaweni
Mutshila wa libulafhethu
isilungelelo sikandaweni
isijobelelo sikandaweni
mogatlana wa lefelo
xilandzi xa vundhawu
a term used to refer to the suffix -ng in Northern Sotho and -ini in Zulu
lereo le sebedisetswang sehlongwanthao -ng Sesothong sa Leboya le -ini Sezulung
morena o ile kopanong ya setjhaba [ng]
moselana wo o hlomelwago leineng go laetša lefelo
Moselana wa lefelo wa -ng o hlomelwa leinakakaretšong go le fetola lehlathafelo
Loku kusho sijobelelo sesandziso sendzawo.
lamagama lalandzelako anaso sijobelelo sesandziso sendzawo.
Ipfi li sumbedzaho mutshila wa libulafhethu
Vho ya mulamboni
Izakhi ezilandelako zisetjenziswa ekwakheni undaweni ngamabizo nangezabizwana: u-e-, u-ku-, u-ki-, -kwa-
isakhi esijotshelelwa emagameni asetshenziselwa ukwakha undaweni emabizweni
isijobelelo sikandaweni uma sisetshenziswa nesiqalo sikandaweni zakha ondaweni kumabizo
lereo le le dirisetswang go kaya mogatlana -ng mo Setswaneng le -ini mo puong ya SeZulu
mogatlana wa felo, ' ng', o dirisitswe mo polelong, basimane ba palame mo setlhareng
rito leri ri thyiweke yin'wana ya tindlela to vumba vundhawu bya maviti
hi Xitsonga ku tirhisiwa xilandzi xa vundhawu xa -eni ku vumba vundhawu, tanihi le ka nambu (nambyeni)
unisa_multilingual_linguistic_terminology_181
long form of the imperfect tense
sebopeho se selelele sa lekgathe le sa phethahalang
lebjaletelele
Sakhiwo lesidze sesikhatsi lesichubekako Lapha kusetjentiswa takhi letibonisa kwekutsi sento sisachubeka.
pakatlwaelo e e telele
muxaka wo leha wa nkarhi lowu nga hundza wo hetiseka
ntate o ne a ile a sebetsa masimong botjheng ba hae
mohuta wa lebjale wo o felelago ka lediri gomme o tsebaga ka lebopi la -a- pele ga kutudiri
Lediri le: 'ke a tseba' le tšwelela ka lebjaletelele
Loku kusakhiwo lesidze sesikhatsi lesengcile.
Inkhulumo yemhleli isibonisa kwekutsi senteko sisachubeka.
pakafetileng-tsweledi e kaya tiragalo ya mo nakong e e fetileng mme e boelela kgotsa e tswelela pele
polelo e, 'fa ngwana a tsamaya o ne a setse a jele', e bontsha popego e telele ya pakafetileng-tsweledi
nkarhi wa riendli lowu vulavulaka hi leswi nga hundza, wu hlamusela leswi nga humelela kumbe leswi a swi tala ku humelela
muxaka wo leha wa nkarhi lowu nga hundza wu tirhisa na ku kombisa nkarhi lowu nga hundza
unisa_multilingual_linguistic_terminology_182
mass noun
mabitso a sa baleheng
leinakgoboko
Emabitosibutselo
Madzina a tshivhalo
ibizo elingabalekiko
igama elinelungu elinye
ibizo elingenakubalwa
rivitintalo
nouns which the speaker treats as continuous entities, having no natural bounds (contrasting with the separable ‘countable’ quality of count nouns)(Crystal 2008: 296)
mabitso ao sebui se a tshwarang jwaloka dientithi tse tswelang pele tse se nang meedi ya tlhaho (fapaneng le se arohanang 'balehang' boleng ba mabitso palo)
mabitso a ka reng tswekere, phoofo le metsi ke mantswe a sa baleheng
leina le le šupago selo goba dilo tše di sa balegego
Leinakgoboko le akaretša mehuta ya mainasebopego le a mainakgopolo a a sa balegego bjalo ka madi le moya
Emabito etintfo letingenekubalwa .
Bufati phela butimele ungeke ububale .
Madzina ane a sumbedza tshivhalo tsha zwithu
Murivha wa zwinoni / Lunzi lwa luvhele
Ligama lento esisiqa.
Ummoya uphuma emaphatjhini udlule iintambo zelizwi, bese uyakhamba uyokuphuma ngomlomo nofana ngeempumulo bese kuba namatjhada athileko adalekako lokha nakuphinyiswako.
igama eliqulethe ilungu elinye (Crystal, 2008: 467)
isiqu sesenzi esingu-lwa sikwaligama elinelungu elinye
igama lento eyisigaxa
uthisha uchaza kabanzi ngebizo elingenakubalwa
maviti lama vavulavuri va ma tekaka ma ri lama ma nga tiyimela hi woxe ku ya ku yile, naswona ma nga ri ki na swipimelo
rivitantalo i riviti ro vita swilo leswi nga hlayelekiki hi xin'wexin'we swo tanihi munyu, rivengo, nsw
unisa_multilingual_linguistic_terminology_183
meronym
meronime
meronime*
Libito simeleli
Meronimi/Tshithu tshothe na tshipida
imeronimu
isakhi segama
imeronimu
meronimi
xiphemuheri
the relationship which obtains between ‘parts’ and ‘wholes’, such as wheel and car or leg and knee (Crystal, 2008: 302)
kamano e fumanwang dipakeng tsa 'dikarolo' le 'tse tletseng', jwaloka lebidi le koloi kapa leoto le lengwele
motse ke karolwana ya setjhaba
ye nngwe ya dikarolo tša selo goba kgopolo
Lebati le tlhaka ke dimeronime tša ntlo
Ligama leliyincenye yentfo kepha lisetjentiswe kumela leyontfo.
Buso lobunyenti buyabonakala namuhla.
<Vhushaka vhune ha vha hone kha zwipida zwa tshithu tsho fhelelaho sa (Muvhili na goloi kana mulenzhe na gona.>
Tshibudzana; Tshi-, mbudzi, -ana
itjebiswano phakathi kwengcenye nokupheleleko
Amagama aletha iinhlathululo nemiqondo ezihlukileko.
inxenye yegrama eyahlukanisa iintsingiselo nesesizikithini sezifundo ngolwakhiwo lwamagama
isakhi segama siyinxenye yegama njengo-ya kwigama elithi 'bayahamba'
igama eliveza ubudlelwano phakathi kwengxenye nokuphelele
umbhali usebenzisa imeronimu emshweni
kamano e e tlhagelelng magareng ga dikarolo le sengwe se se feletseng, jaaka maotwana le sejanaga
rre o ne a dirisa meronimi fa a ne a re o batla go ipatlela maotwana a go ya tirong, 'maotwana' a emetse 'sejanaga'
vuxaka lebyi nga kona exikarhi ka swiphemu na swiheri, tanihi vhilwa na movha kumbe nenge na tsolo
ndzololo i xiphemuheri xa tihlo
unisa_multilingual_linguistic_terminology_184
meronymy
meronimi
meronimi*
Bumeleli
Meronimi/Tshithu tshothe na tshipida
bomeronimi
vuphemuheri
the relationship which obtains between ‘parts’ and ‘wholes’, such as wheel and car or leg and knee (Crystal, 2008: 302)
kamano e fumanwang dipakeng tsa 'dikarolo' le 'tse tletseng', jwaloka lebidi le koloi kapa leoto le lengwele meronimi ke karolo e tletseng ho lehlaku kapa lekala ke karolo ya sefate
kamano mahareng a dikarolo le tse tletseng, jwale ka tsebe le mmele
kamanotlhalošo ye e laetšago selo goba kgopolo le dikarolo tša yona
Kamano gare ga sefatanaga le dikarolo tša sona bjalo ka maotwana, mabati, lekhura le poriki e bitšwa meronimi*
Budlelwano lobukhona emkhatsini kwencenye nalokugcwele.
Thishela usebentise buso kusho bantfu lababonako.
kamano e e tlhagelelng magareng ga dikarolo le sengwe se se feletseng, jaaka maotwana le sejanaga
fa motho a re, 'nka se ye moletlong, go tletse matlho', o a bo a dirisa boemedi magareng ga matlho le batho gonne matlho a amana le batho ba ba tletseng kwa moletlong'
vuxaka lebyi nga kona exikarhi ka swiphemu na vuheri, tanihi vhilwa na movha kumbe nenge na tsolo
xiphemu xa vuheri
unisa_multilingual_linguistic_terminology_185
metonymy
metonimi
Simeleli
Methonimi
kaediso
vuyimeri
a figure of speech that replaces the name of one thing with the name of something else closely associated with it (Baldick, 2001: 154)
dikarolo tsa puo tse emelang lebitso la ntho e le nngwe ka lebitso la ntho e nngwe e sele eo ka bohaufi e amahanang le yona
Pule ke kgalala ya papadi ya bolo ya maoto (papadi)
Sinongo senkhulumo lapho sikhulumi sisebentisa ligama lelitsite kutsi limele lelinye lelisondzelene nalo.
Ligama lekucala lisimeleli kulomusho.
Figara ya muambo ine ya vha na talutshedzo dzo fhambanaho fhedzi huna vhushaka vhukati ha taluchedzo dza hone
mulomo wa mulambo / mulomo wa muthu
karolo ya puo e e emelang leina la sengwe ka leina la se sengwe fela se se tsamaisanang le sona thata. Lefoko le le dirisiwang go tlhalosa selo se sengwe le golagane thata le selo seo fela ga se karolo ya sona.
mmui o ne a dirisa kaediso fa a ne a re, 'bagaetsho, mpheng ditsebe ke a le kopa' a raya gore ntheetseng
mbulavulo wo gega lowu tirhisaka rito ro karhi leri nga ni vuxaka na wona ematshan'wini ya rin'wana
vuyimeri byi humelela loko ku tirhisiwa rito/xivulwa ro/xo karhi ematshan'wini ya rin'wana, xk: Malamulele hinkwayo a yi humile ku ya enkosini wa Duma (ematshan'wini ya vanhu va kaMalaulele a va yile hi xitalo enkosini wa Duma)
unisa_multilingual_linguistic_terminology_186
mobility
motsamao
tšhuto
Emagama lagucukako
Mupfuluwo wa ipfi
tshutisego
mpfuleko
one of the characteristic features of autonomous words, namely that they can change positions with respect to other words in sentences (Louwrens, 1994:105)
le le leng la dibopeho tsa lekgetha tsa mantswe a ikemetseng, ke hore di ka fetola maemo ka ho latela mantswe a mang dipolelong
ntate, bashanyana ba kgethela manamane
pharologantšho ye re lemogago mantšu a go ikema ka yona ka ge a kgona go fetola madulo mo lefokong
Tšhuto ya lentšu le borotho go tloga mathomong go ya mafelelong a lefoko bjalo ka mo go: 'Ke ja borotho' le 'Borotho ke a bo ja' e re laetša gore borotho ke lentšu le le ikemego
Lawa ngemagama lasuswa lula endzaweni yawo aye kulenye ngaphandle kwekulahlekelwa inshokutsi.
Lesento sisuswe ekucaleni saya ekugcineni ngaphandle kwekulahla inshokutsi.
Maipfi a shumaho sa thinwaipfi dzo fhambanaho fhungoni
Bugu dzanga dzo xela / vho xedza bugu
nngwe ya diponagalo tsa popego ya mafoko a ikemetseng mme a ka fetola maemo go ya ka mafoko a mangwe mo dipolelong.
tshutisego, e bonala mo polelong, ditshwene di emetse go re senyetsa' fa re tsenya lefoko, 'tsona', fa gare ga 'ditshwene' le 'di emetse', maemo a leina, 'ditshwene', a fetoga, 'Ditshwene tsona di emetse go re senyetsa'
xin'we xa swihlawulekisi swa marito yo tiyimela hi woxe, hileswaku ya kota ku cinca ndhawu ya wona exivulweni
mpfuleko wu nyika marito ntshunxeko exivulweni
unisa_multilingual_linguistic_terminology_187
monomorphemic words
mantswe a nang le mofimi o le mong
Bolunganye
Ipfi la tshivhubi tshithihi
mafoko a popi-nngwe
maritoxiakin'we
words which consist of a single morpheme
mantswe a nang le mofimi o le mong
fa o fa fi
Emagama lanelilunga linye.
Emabito lanesakhi lesisodvwa akaketayeleki elwimini lwetfu.
Ipfi li ne la vha na mofimi muthihi / tshipida tshithihi
Muthu ; Mu- + -thu
mafoko a a nang le popi e le nngwe
mo polelong e, 'pina ya mosadimogolo e monatebotlhoko', lefoko 'pina', ke lefoko la popi-nngwe
marito lama nga na mofimi yin'we
maritoxiakin'we ya Xitsonga
unisa_multilingual_linguistic_terminology_188
monosyllabic word
lentswe le nokonngwe
lentšu la nokotee
Emagama lalunganye
Ipfi la dungo lithihi
igama elilungalinye
ulwakhiwo lwamagama nezivakalisi
igama elilungalinye
rito peletwanan'we
a word containing a single syllable (Crystal, 2008: 467)
lentswe le kentseng noko e le nngwe
jo! ke lentswe le nokonngwe
lentšu la go ba le noko e tee fela
Lešalašupi 'yo' ke mohlala wa lentšu la nokotee
Emagamalakheke ngelilunga lunye.
Emabito lalunganye anato tigaba temabito.
Ipfi li ne la vha na dungo lithihi
-da, -ka, -rwa, -fa
Ligama elinelunga elilodwa/linye
Igama elithi mma ligama elisakhisinye.
iintlobo zolwakhiwo lwamagama eziphuhle ukususela kwiintlobo zolwakhiwo lwezivakalisi (Louwrens, 1994: 110)
ulwakhiwo lwamagama nezivakalisa lunendima ebanzi kufundonzulu lwegrama yolwimi
igama elinelunga elilodwa njengesihlanganiso nesenzukuthi
igama elilungalinye libonakala kalula
rito leri ri nga na peletwana rin'we
ritopeletwanan'we ro tanihi fa kumbe dya
unisa_multilingual_linguistic_terminology_189
mood
sekao
modirišo
Indlela yesento
limudi
indlela yesenzo
amahlelo ezandi eziphinyiselwa ngempumlo
indlela yesenzo
mahlayelo ya maendli
a set of syntactic and semantic contrasts signalled by alternative paradigms of the verb, e.g. indicative (the unmarked form), subjunctive, imperative (Crystal, 2008: 312)
sete ya sentaktiki le semantiki di bontsha phapano e tshwauweng ke mehlala ya boikgethelo ya leetsi, mohl. sekaopeho (sebopeho se sa tshwauwang), sekaohore le sekaotaelo
ho bana ba ja bohobe, sekao se sebedisitsweng ke sekaopeho
mokgwa wo lediri le tšwelelago ka wona mo lefokong go eya ka sebopego le tlhalošo
Modirišogore o fetoša moselanadiri wa phetho ya ba -ê
Indlela yelulwimi le bonisa tindlela sento lesingachaza ngayo tenteko emshweni.
Thishela usifundzise tindlela tesento itolo.
La tsumbo: mavhone o tsima, La thendelo: Ilani uri ni fure. Nz.
Yindlela isenzo esisetjenziswe ngayo emutjhweni. .
Igama elithi, bhe, ligama elilungalinye.
izakhi eziphinyiselwa xa umva wenkalakahla uthotyiwe ukuvumela ukudlula okuvakalayo komoya ngempumlo (Crystal, 2008: 320)
xa kuphinyiselwa izinkantazi njengo-m, umsinga womoya uphuma ngeempumlo
indlela isenzo esisetshenziswe ngayo emshweni
indlela yesenzo ihlukene kaningi
ntlawa wa ku hambana ka vulongoloxamarito na ntivonhlamuselomarito loku kombisiwaka hi swivumbeko swo hambanahambana swa riendli, xk, hlayelo ra kombiso, ndzeriso
ku na tinxaka to hlayanyana ta mahlayelo ya maendli to tanihi hi ra kombiso, ndzeriso, kotelo, nmw
unisa_multilingual_linguistic_terminology_190
morpheme
mofimi
lebopi
Sakhi
Tshivhumbi
isakhi
amahlelo ezandi zempumlo
isakhi
Popi
xinembeletwana
a distinctive unit of grammar and the cetral concern of morphology
yuniti e ikgethang ya kerama le ho toba ka kotloloho ho bohareng ba mofoloji
ho mosuwehlooho mosuwe + hlooho ke dimofimi tse pedi
ke karolo ye nnyannyane ya lentšu, ye e tšweletšago tlhalošo, ye e ka se sa ripaganywago go ya pele ntle le go loba tlhalošo ya yona.
an- ke lebopi le le tšweletšago tirano mo kutudiring ya -ratana
Sakhi lesincane seluhlelo lwelulwimi lekwakhiwa ngalo emagama.
Emabito akhiwa kancono ngetakhi .
Tshipida tshi talusaho giramani kha u vhumba mofolodzhi.
Mutukana: mu-tuk-ana
ingcenye eyakha igama engakhedlhekiko
Ngendlela isenzo esisetjenziswa ngayo emutjhweni kwenza bonyana umutjho lowo ube sendleleni yesenzo ekhonjwa sisenzo leso.
amahlelo ezibizo anezimaphambili ezineqabane eliphinyiselwa ngempumlo (Louwrens, 1`994: 118)
Ihlelo lethoba nelesine ngamamye amahlelo ezandi eziphinyiselwa ngempumlo kuba iziseko zezimaphambili zawo azizinkantazi
ingxenye eyakha igama engenakucozululwa ngaphezu kwalokhu
Izakhi zegama ziletha imiqondo ehlukene egameni / isakhi sikhipheka kalula egameni
dipopi ke diyuniti tse dinnye tse di nang le bokao tse di bopang lefoko, tseo di ka se aroganngweng ka dikarolo tse dingwe di sa senye bokao jwa tsona
lefoko batsile le bopilwe ka dipopi ebong tlhogo, 'ba', modi, -tsil-le setlhongwa -i
xiphemu xo karhi xa vuvulavuri lexi hi tlhelo xi nga na nkoka wukulu eka dyondzo ya mofoloji
xinembeletwana ku nga ha va xirhangi kumbe xilandzi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_191
morphological adaptation
kamohelo ya sebopeho
kamantšhopopantšu
Kwemukeleka kwemagam
U dzhia tshivhumbeo tshiswa ha mapambwa
ukulandela isakhiwo samagama elimini elibolekako
izandi eziphinyiselwa ngempumlo
ukulandela isakhiwo samagama olimi olubolekayo
go tsamaisanya ga mofoloji
ncincaxivumbeko
the process whereby the structure of borrowed words/adoptives is adapted to fit the morphological system of the borroowing language (Louwrens, 1994:115)
tshebetso moo sebopeho sa mantswe a adinngweng/a amohetsweng se amohetswe ho lekana sistimi ya mofoloji bakeng sa puo e adinngweng
lentswe "sekolo" le tswa ho lentswe "skool", ha lentswe 'skool' le amohelwa Sesothong le nka sehlongwapele sa 'se' ha le amohelwa
tiragalo ye sebopego sa leadingwa se dirwago gore se sepelelane le popantšu ya polelo ye e le amogelago
Borotho' le 'seteišene' ke mainantšu a go tšwa go (brood) le (station) gomme ka kamantšhopopego a tšere sebopego sa mantšu a Sesotho sa Leboa / kamogelego go ya ka popantšu
Indlela yelulwimi lapho sakhiwo semagama labolekiwe sentiwa semukeleke emagameni elulwimi.
Emabito labolekiwe atawuniketwa ticalo kute emukeleke kahle.
Maitele a musi tshivhumbeo tsha maipfi o pambiwaho a tshi shanduka a dzhia maitele a tshivhumbeo tsha luambo lwo pambiwaho khalwo.
Amagama abolekwe kelinye ilimi kufanele akhambisane nesakhiwo samagama welimi elibolekako.
Isakhi esinjengo umu- sisakhi esitjengisa ubunye besigaba soku-1 bese u-aba- usisakhi esitjebgisa ubunengi besigaba sesi-2.
izandi eziphinyiselwa xa umva wenkalakahla usezantsi ukuze uvumele ukuphuma komoya ngempumlo ngendlela evakalayo (Crystal, 2008: 320)
isandi esingu-m singumzekelo wezandi eziphinyiselwa ngempumlo
amagama abolekwe kolunye ulimi kumele ahambisane nesakhiwo samagama olimi olubolekayo
ukulandela isakhiwo samagama olimi olubolekayo akuyona into elula
tirago e mo go yona popego ya maadingwa e fetolwang gore e tshwane le tsamaiso ya popegopuo ya puo e e adimang
fa re adima lefoko, jaaka 'box' go tswa mo Sekgoeng, go tsamaisanngwa mofoloji/popego ya lona go nna 'pokoso'
endlelo ro va xivumbeko xa malombiwa xi hundzuka xi teka mavumbelo ya ririmi ra vaamukeri
ncincaxivumbeko yi tirhisiwa ngopfu loko ku vumbiwa mathema
unisa_multilingual_linguistic_terminology_192
morphology
mofoloji
popantšu
Kubunjwa kwemagama
divhaluambo
ukwakhiwa kwamagama
ukomelezwa zizandi eziphinyiselwa ngempumlo
ukwakhiwa kwamagama
mofoloji/ popafoko
ntivombumbeko
the scientific/linguistic study of morphemes and their variants/ allomorphs and the way they function in the formation of words;the branch of grammar which studies the structure or forms of words, primarily through the use of the morpheme construct (Crystal, 2008: 314)
thuto ya saense/puo ka dimofimi le diphapano/dibopeho tsa teng le tsela eo di sebetsang ka yona popehong ya mantswe; lekala la kerama le ithutang ka sebopeho kapa popeho ya mantswe,haholoholo ka tshebediso ka kaho ya mofimi
baithuti ba Unisa ba thabela ho latela lekala la popo ya mantswe mo-tho = motho
peakanyo ya mabopi tlhamong ya mantšu
Lereo le bohlokwa la popantšu ke lebopi / mofolotši
Indlela yelulwimi yekusebentisa takhi letitsite kwakha emagama lanemcondvo lophelele.
Sifundvo sekubunjwa kwemagama sibalulekile emabangeni ekucala.
U guda nga ha tshivhumbeo tsha maipfi na uri maipfi a vhumbwa hani giramani.
Bono: N-+ vhona (Thangi N- na tsinde la liiti -vhona) / divhaluambo
Ukufunda mayelana nokwakhiwa kwamagama
Egameni elithi inja kuphongozwe ukamisa osithomo u-i ibizo labese ligcina ngokamisa ukulandela indlela yokwakhiwa kwamagama.
inkqubo eyakha kakhulu apho isinkantazi sikwaziyo khona ukubangela iinguquko kumaqabane athile (Lourens, 1994: 142)
isandi u-'s' somelezwa ngokwandulelwa ngu-'t' kumzekelo othi: 'sela' ojika abe ngu- 'intselo' ngenxa yenguquko yokomelezwa zizandi eziphinyiselwa ngempumlo
isifundo esiphathelene nokwakhiwa kwamagama
uma sihlaziya ukwakhiwa kwamagama kuyavela ukuthi wonke amagama anezakhi ezehlukene / elinye igama elisetshenziswa esikhundleni sebinzana elithi 'kwakhiwa kwamagama' ngelithi 'imofoloji'
thuto ya bonetetshi ba borutapuo jwa dipopi le marefosi a tsona le tsela e di dirang mo popegong ya mafoko
popafoko ya lefoko 'morati' e tlhagisa gore le bopilwe ka dipopi tse di latelang tlhogo ya leina- mo- le modi wa lediri rat-
dyondzo ya ririmi yo kongomisa eka timofimi na tialomofo na leswi swi tirhisaka swona ku vumba marito; xiphemu xa vuvulavuri lexi langutanaka ni xivumbeko xa marito hi ku tirhisa timofimi
ntivombumbeko hi yin'wana ya tidyondzo ta ririmi
unisa_multilingual_linguistic_terminology_193
morphosyntactic structure
sebopeho sa mofoloji le sentakisi
sebopego sa popantšu go tšwa popofokong
Kwakhiwa kwemagama emusho
isakhiwo esivange imofoloji nesintheksi
ulandulo
isakhiwo esixube imofoloji nesintheksi
popego ya mofoloji le popegopuo
xivumbiwa hi mofoloji na vulongoloxamarito
morphological structures which developed from syntactic structures (Louwrens, 1994: 110)
dibopeho tsa mofoloji tse tswetsengpele ho tswa ho dibopeho tsa thutapolelo
molemi o lema masimo (lentswe 'molemi ' le sebopeho se tjena: mo + lem + i, ha sebopeho sa polelo se le tjena: molemi - moetsi, o lema - ketso le masimo - moetsuwa)
sebopego sa popantšu se se hlolwago ke popofoko
Letlago (-tlo-) go dumelwa le bopilwe ka sebopego sa popopopofoko ya lethuši le modirišogo: (-tla) le hlogo ya (go-)
Wwakhiwa kwemagama lakha umusho .
Umusho wakhiwa ngemagama lahleleke ngekwesakhiwo semusho.
Zwivhumbeo zwa maipfi zwo bvaho kha kuvhumbelwe kwa sinthekisi.
Isikhekhe esivange amatshwayo wemofoloji nesintheksi.
Ukulandelana kwamatjhada athileko elimini kubangela amatjhuguluko anjengokurhwalabhisa, ukungwaqazisa, ukukghadlazisa, nokhunye.
inkqubo okanye ukwakha kuhlalutyo ngokwegrama nangokwezifundo zentsingiselo ebalula uchasaniso lwenxenye yentsingiselo yesivakalisi okanye iphelele (Crystal, 2008: 323)
xa uguqula igama elthi: 'ziyasengwa' ukuze lithi: 'azisengwa' wakha imo yolandulo
ucezu oluxube izimpawu zemofoloji nezesintheksi
isakhiwo esixube imofoloji nesintheksi silula ukusibona
dipopego tsa mofoloji tse di agiwang go tswa mo dipopego tsa dipolelo
fa re bopa dipolelo, go diragala diphetogo mo kagegong ya popafoko le popapolelo
xivumbeko xa ntivombumbeko lexi tumbulukeke kusuka eka xivumbeko xa vulongoloxamarito
xivumbiwa hi mofoloji na vulongoloxamarito xi tumbuluxekile hi ku olova hikokwalaho ka vuxaka bya le kusuhi exikarhi ka ntivombumbeko na vulongoloxamarito
unisa_multilingual_linguistic_terminology_194
nasal
tumanko
Mafonkholo
thembanyunga
xinhompfu
sounds produced while the soft palate is lowered to allow an audible escape of air through the nose (Crystal, 2008: 320)
medumo e hlahiswang ha mahalapa a bonojwana a iswa tlase ho dumella ho phonyoha ho utlwahalang ha moya ka dinko
ngaka e hlahloba mokudi (ng ho ngaka ke modumonko)
Umsindvo lophinyiswa ngekukhipha umoya ngetimphumulo.
Babili kuphela bomafonkholo kuleligama.
Mibvumo I bulwaho musi palatala thethe i tshi tsela fhasi u itela uri muya u be nga ningoni.
[ny, n, m] / Nyungi
mipfumawulo leyi vumbiwaka loko lakalaka ri yisiwile ehansi kutani moya wu phohla hi tinhompfu
xinhompfu xi na switatisi leswi landzelaka: m, n, n'
unisa_multilingual_linguistic_terminology_195
nasal classes
dihlopha tsa medumonko
magoroina a ditumanko
Tigaba tabomafonkholo
kilasi dza thembanyunga
ditlhopha tsa maina tsa ditumanko
mitlawa ya xinhompfu
noun clases of which the prefixes conbtain a nasal consonant (Louwrens, 1`994: 118)
dihlopha tsa mabitso tseo dihlongwapele di nang le tumanko
motse o moholo o hlasetswe (mo ho motse ke sehlongwapele se nang le modumonko, le sehlopheng sa 3, 4, 6, 9 le 18)
magoro a maina a a nago le tumammogonko
Magoroina a 9 le 10 ke magoroina a ditumanko
Tigaba lapho ticalo tinabomafonkholo.
Esiswatini akasimanyenti emagama laneticalo letibomafonkholo.
Kilasi dza madzina dzine thangi dza hone dza vha thembanyungi.
[9.N-, 10.dziN-
ditlhopha tsa maina tse mo go tsona ditlhogo tsa maina di nang le tumanko (Louwrens, 1`994: 118)
ditlhopha 9 N: nku,nko,kgomo, pene ntlo - le 10 Din- dinku, dinko, dikgomo,dipene ke diako tsa ditlhopha tsa maina tsa ditumanko
mitlawa ya maviti leyi swirhangi swa yona swi nga vumbiwa hi xitatisi xa xinhompfu
mitlawa ya xinhompfu hi leyi landzelaka: 1, 3, 9 na 10
unisa_multilingual_linguistic_terminology_196
nasal sounds
medumonko
Umsindvo longumafonkholo
mibumo ya thembanyunga
ditumanko
mipfumawulo ya xinhompfu
sounds produced while the soft palate is lowered to allow an audible escape of air through the nose (Crystal, 2008: 320)
medumo e hlahisitsweng ha mahalapa a bonojwana a theosetswa tlase ho dumella ho phonyoha ho utlwahalang ha moya ka nko
mme o ya ngakeng kajeno (modumo ng ho ngakeng ke modumonko)
Umsindvo lophinyiswa ngekutsi umoya uphume ngetimphumulo.
Bafundzi bayahleka nathishela aphimisa bomafonkholo.
Mibvumo ya nasala.
[n,m, ny]
medumo e e dumisiwang fa magalapa a a boleta a theosiwang go letlelela gore mowa o sutlhe ka go utlwagala ka dinko
mo Setswaneng, re na le dikumanko di le nne fela, e bong, 'm', 'n', 'ny' le 'ng'
mipfumawulo leyi vumbiwaka loko lakalaka ri yisiwile ehansi kutani moya wu phohla hi tinhompfu
mipfumawulo ya xinhompfu yi kumeka eku twariseni ka switatisi swo tanihi ny na swin'wana
unisa_multilingual_linguistic_terminology_197
nasal strengthening
matlafatso ya tumanko {ntate o reketse mme mpho e ntle, (lebitso mpho le bopilwe tjena: n + fa
thatafatšo ka tumanko {N ge e le pele ga '-rata' e fetola r go ba th ka thatafatšo; [r>th]}
Sicinisamafonkholo
Musi n I tshi vhanga tshanduko ya mubvumo
thatafatso ya ditumanko
ntiyisisanhompfuhato
a very productive process whereby the nasal n can cause certain cxonsonants to undergo changes (Lourens, 1994: 142)
porosese e nang le tlhahiso haholo moo tumanko n e ka bakang didumammoho tse itseng ho kgahlana le diphetoho / > Nfa > n > m, f > pho, a > o. modumo wa nkofatso o matlafaditswe}
phetogomodumo ye go yona thatafatšo e hlolwago ke khuetšo ya tumanko
Yindlela yekusebentisa mafonkholo kuletsa tingucuko kulabanye bongwaca.
Tsine siyayicinisa imisindo ngekufaka bomafonkholo .
Maitele a vhubveledzi ane thembanyungi ya disa tshanduko kha dzinwe dza dzithemba.
tiragalo e e umang thata e ka yona tumanko 'n' e ka dirang gore ditumammogo tse dingwe di fetoge
mo polelong, 'ngwana o a nkutlwa', go diragetse thatafatso go tumanosi, 'u', ya 'utlwa' go nna, 'nkutlwa'
endlelo ro vuyerisa leri harona xinhompfu xa n xi nga vangela switatisi swin'wana ku cinca
ntiyisisanhompfuhato wu tirha ku vanga ntshikelelo wa mpfumawulo
unisa_multilingual_linguistic_terminology_198
nasalisation
nkofatso
nkofatšo
Kufonkhota
nyungiso
ukukghadlazisa
isakhi sesilanduli
ukunkankazisa
nkofatso
ku endla xinhompfu
the articulatory influence of an adjacent nasal consonant (Crystal, 2008: 321)
tshusumetso ya ho qapodisa tumanko eo o shebaneng le yona
mme o pheha dinawa, (m ho mme ke modumo wa nko)
phetogomedumo ye e hlolegago ge modumo o fetogela go tumanko ka lebaka la ge o bapane le yona
Go re go feleletše go na le mmini ke gobane lentšu le bjalo ka *mbini ga le gona ka fao b e a nkofatšwa ya ba m
Ingucuko yemsindvo lebakhona nangabe bongwaca balandzelwa ngu n .
Minyenti imisindvo lengafonkotiswa kulomusho.
Thuthuwedzo ya muambo ya thembanyungi.
Nyungiso
Lokhu kutjhuguluka kwamatjhada athileko lokha nakakhambisana nomakghadlana
Itjhada u-m egameni elithi umgodla lingumakghadlana.
naziphi izakhi ezisetyenziselwa ukwakha izenzi ezinentsingiselo yolandulo (Louwrens, 1994: 120)
isakhi u-'a' egameni elithi: 'azisengwa' sisakhi sesilanduli njengesifakelelo u-'nga' osekugqibeleni
ukuguquka kwemisindo ethile uma yandulelwa umsindo ongumankankane
ukunkankazisa kwenzeka emisindweni emincane
tlhotlheletso ya tumiso ya ditumanko tse di gaufi
go diragala nkofatso ya lediri 'gama', mo go 'leradu le gangwa ke Mosola'
nkucetelo wa matwariselo ya xitatisi xa le kusuhi xa xinhompfu
ku endla xinhompfu ku tirha switatisi swa xinhompfu, ku nga: n, m, n' na ny
unisa_multilingual_linguistic_terminology_199
Ndebele
Sendebele
Sindebele
tshindevhele
SeNdebele
Xindhevele xa Dzonga
Southern Ndebele (English: /ɛndəˈbiːliː/), also known as Transvaal Ndebele, isiNdebele, Ndebele or South Ndebele, is an African language belonging to the Nguni group of Bantu languages, spoken by the Ndebele people of South Africa. There is also another language called Northern Ndebele, or Matabele, spoken in Zimbabwe, which is closer to Zulu than other Nguni dialects (Wikipedia)
Sendebele Borwa ( Senyesemane : /ɛndəˈbiːliː/); se tsejwa ka hore ke Sendebele sa Transefala, Sendebele kapa Sendebele sa Borwa, ke puo ya maAforika ba leng sehlopheng sa Nguni sa dipuo tsa Bantu, se buuwang ke Mandebele a Aforika Borwa. Hape ho na le puo e nngwe e bitswang Sendebele sa Leboya, kapa Matebele, se buuwang Zimbabwe, se haufi le Sezulu ho e na le dipuwana tse ding tsa Nguni
Sendebele ke e nngwe ya dipuo tsa sehlopha sa Nguni
Lulwimi lwaseNingizimu Afrika lolukhulunywa eMpumalanga , Sikhona futsi Sindebele lesikhulunywa eZimbabwe.
Sindebele sikhulunywa emphumalange nase Zimbabwe.
Nyambotavhi dza Tshindevhele.
SeNdebele sa Borwa, se se itsiweng gape isiNdebele, Ndebele kgotsa Ndebele ya Bokone, ke puo ya SeAforika ya dipuo tsa setlhopha sa Nguni tse di buiwang ke batho ba Aforika Borwa. Go na gape le puo e nngwe e e bidiwang Ndebele ya Bokone, kgotsa Matabele, e e buiwang kwa Zimbabwe, e e atametseng SeZulu go gaisa ditengwana tse dingwe tsa Nguni. Batho ba le bantsi ba ba buang SeNdebele sa Bokone ba nna kwa porofenseng ya Limpopo le tikologo ya yona.
SeNdebele se buiwa kwa dinageng di le pedi tsa Borwa jwa Aforika e leng Zimbabwe le Aforika Borwa
Xindhevele lexi hi tlhelo xi vuriwaka Xindhevele xa Thiransivhala, Xindhevele kumbe Xindhevele xa Dzonga, i ririmi ra Xiafrika leri welaka eka tindzimi ta Xingoni leti ti welaka eka tindzimi ta Xintima, leti vulavuriwaka hi Mandhevele ya le Afrika-Dzonga ku tlhela ku va na ririmi rin'wana leri vuriwaka Xindhevele xa N'walungu, kumbe Matabele, lexi vulavuriwaka eZimbabwe, lexi yelanaka swinene na Xizulu ku tlula marin'wana yan'wana ya Xingoni
Xindhevele xa Dzonga hi rin'wana ra tindzimi leti vulavuriwaka eAfrika-Dzonga